„Informiranje je tu najmanji problem", ustvrdio je docent s Fakulteta političkih znanosti Kosta Bovan, jedan od sudionika panela „Budućnost participativne demokracije“ .
Treba raditi na tome da ljudi uvide da participna demokracija stvarno ima učinka, naglasio je.
Nužno je prezentirati "da se ne rađamo kao građani, nego da građani postajemo sudjelovanjem“, kazao je Bovan.
Što EU može učiniti za vas
Hrvatska predstavnica na panelima građana i politologinja Martina Zvonar rekla je da Konferencija o budućnosti Europe nije dovoljno raširen događaj u javnosti i da mnogo ljudi uopće nije svjesno da se održava.
„Iskreno mislim da bi se to trebalo malo više proširiti, pogotovo među mlade u školama. To bi bilo interesantno za njih, pogotovo s Europskom unijom, što ona za njih može učiniti i kako oni mogu doprinijeti“, kazala je Zvonar.
Dodala je da je Konferencija dobar primjer participativne demokracije, ali da ima „dosta nedostataka i organizacijskih mana" na kojima je potrebno raditi.
Fran Radačić, student koji je također hrvatski predstavnik na panelima građana, rekao je da nisu samo hrvatski građani neinformirani što se tiče EU-a, već da je i u drugim državama članicama slična situacija.
„Nisu svi najbolje upoznati s mogućnostima i radom Unije i sjećam se da su ljudi predlagali neke savjete pa se na kraju ispostavilo da u njihovoj državi to već postoji. Mislim da bi se trebalo malo više informirati javnost“, poručio je Radačić.
Građani malo znaju
Iva Gjurić Smrekar, ambasadorica Europske građanske inicijative u Hrvatskoj, instrumenta participativne demokracije u Europskoj uniji, rekla je da i hrvatski građani jako malo znaju o bilo kakvim oblicima participativne demokracije.
„Sve članice EU rade edukativne materijale za srednje škole kako bi se srednjoškolske učenike naučilo kako inicijativa funkcionira. Nakon toga, idući korak je da se to spusti na osnovnu školu“, rekla je Gjurić Smrekar.
Panel je organizirala Hina u sklopu Konferencije o budućnosti Europe u suradnji s Radio studentom i Globalom, studentskim listom Fakulteta političkih znanosti.
Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za buduće politike EU-a.
Uz panele i rasprave, predviđeno je da građani sudjeluju u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednaki broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata, te eurozastupnicima.
U radu plenarne skupštine sudjelovat će još predstavnici Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.