Panel građana usvojio je u Dublinu 48 od ukupno 51 preporuke o gospodarstvu, obrazovanju, mladima i digitalizaciji. Za usvajanje preporuke bilo je potrebno 70 posto glasova okupljenih građana.
Građani su se založili za minimalnu plaću kako bi se osigurali primjereni iznosi plaća koji će omogućiti dostojanstven život i život iznad granice siromaštva svim državljanima EU-a, bez obzira u kojoj zemlji žive.
Panel građana zatražio je da se pritom uzme u obzir kupovna moć u zemljama Unije i pozivaju da se iznos minimalne plaće redovno preispituje kako bi ga se moglo prilagoditi promjenjivim životnim troškovima, primjerice inflacijom. Smatraju da je nepravedno da zaposlene osobe moraju preživljavati iz mjeseca u mjesec.
Usvojena preporuka građana mogla bi biti vjetar u leđa europskim institucijama da se što prije dogovore o tom pitanju koje je već na dnevnom redu.
Komisija je 2020. objavila prijedlog direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u, a nakon što su krajem prošle godine ministri rada i socijalnih pitanja država članica usuglasili zajedničko stajalište o tom pitanju, Vijeće EU-a i Europski parlament mogu početi pregovore.
Prema podacima Eurostata od siječnja 2022., Bugarska i dalje ima najmanju minimalnu bruto plaću (332 eura), a Luksemburg najvišu (2257 eura).
Nova minimalna plaća u Hrvatskoj od ove godine iznosi 3750 kuna ili 500 eura neto, odnosno 4700 kuna ili 624 eura bruto. Hrvatska je i s ovim povećanjem u pet država članica EU s najnižim primanjima za puno radno vrijeme.
U EU-u 21 zemlja ima zakonski propisanu minimalnu plaću, dok se ista u Danskoj, Italiji, Austriji, Finskoj, Švedskoj i na Cipru određuje kolektivnim ugovorima.
Građani također traže da se uspostavi neovisna paneuropska agencija koja će štititi podatke građana na internetu, posebno starije građane koji su često najranjiviji i glavne mete prijevara.
"Mi mladi možda nemamo toliko problema s time. Mi smo se već naučili zaštititi i čuvamo svoje podatke, ali starije osobe kliknu, daju svoje podatke i nisu ni svjesni što su napravili", rekla je za Hinu mlada politologinja Martina Zvonar.
Preporučene su i sankcije za platforme, organizacije ili tvrtke koje bi dijelile osobne podatke trećim stranama. Građani su se složili da novčane kazne mogu biti učinkovite samo ako su te kazne proporcionalne dobiti tvrtke koja zloupotrebljava podatke građana. No to nije jedino rješenje, objašnjava Martina.
"Također smo rekli da bi bilo dobro ograničiti aktivnosti ili zabraniti djelovanje tvrtke", rekla je.
Hrvatski predstavnik Fran Radačić bio je u istoj radnoj skupini koja se bavila zaštitom podataka. Usvojena je preporuka kojom se poziva na bolju provedbu GDPR-a.
"Ono o čemu smo razgovarali je to da mi redovito kada kupujemo stvari putem interneta ili se uključujemo na raznorazne platforme, stranice ili društvene mreže, mi svugdje trebamo davati privolu za obradu podataka, međutim mi više manje svi preletimo ta pravila i pritišćemo one kvačice da se slažemo sa svime time bez obzira što nismo pročitali o čemu se radi", rekao je za Hinu student filmske i televizijske produkcije i režije.
Rješenje za to su kraće i jasnije upute, kaže Fran. "Dosta tih uputa je napisano djelomično stručno što dosta ljudi ne razumije jer se s time susreću ljudi različitog stupnja obrazovanja i godišta. Nije isto nama mladima i našim djedovima i bakama koji se u to toliko ne razumiju", smatra Fran.
Građani su još preporučili da se višejezičnost promiče od rane dobi, već od vrtića. Smatraju da bi djeca već u osnovnoj školi trebala doći do stupnja C1 na jednom aktivnom jeziku EU-a - ponajprije na engleskom, rekla je za Hinu Martine Leclerc iz Luksemburga.
"Veoma je važno da svi dobro govore engleski. S onima koji dobro govore, komunikacija je bolja. Bez zajedničkog jezika, teško je komunicirati", rekla je Martine.
Preporuke iz Dublina, zajedno s onima o migracijama iz Maastrichta, predstavit će se na idućoj plenarnoj skupštini u Strasbourgu u prvoj polovici ožujka, a tada cijeli proces prelazi na institucije EU-a.
Fran se nada da ovo "sve nije napravljeno uzalud i da će biti nekakvih rezultata" i smatra da je "velika šteta" što je COFOE po njegovoj ocjeni nedovoljno popraćen.
No to nije ograničeno samo na Hrvatsku. "U mojoj zemlji (Luksemburgu) uopće nije popraćena. Mislim da je to žalosno jer se u drugim zemljama o tome izvještavalo na nacionalnim televizijama, a u mojoj zemlji govora o COFOE nije bilo ni na radiju ni na televiziji, bilo je nešto malo na društvenim mrežama", rekla je Martine.
Mladu politologinju to je posebno iznenadilo jer je Luksemburg jedna od osnivačica EU-a i jedno od tri sjedišta europskih institucija.
Upozorila je da "ima puno europskih inicijativa, ali ljudi ne znaju za njih". Uvjerena je da je to zajednička odgovornost europskih institucija, medija i građana.