Dombrovskis je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta (EP) govorioi o trenutačnom stanju RRF-a koji je stupio na snagu 19. veljače 2021., a njime će se financirati reforme i ulaganja u državama članicama do 31. prosinca 2026.
U okviru RRF-a na raspolaganju je 723,8 milijardi EUR (u tekućim cijenama) za potporu reformama i ulaganjima koje poduzimaju države članice, od čega je 385,8 milijardi eura u zajmovima, a 338 milijardi su bespovratna sredstava.
Cilj je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, poboljšati otpornost i održivost europskih gospodarstava te ih bolje pripremiti za izazove i mogućnosti koje donose zelena i digitalna tranzicija.
"RRF je jedinstveni instrument koji dolazi s velikim očekivanjima, ali nosi i velike izazove (...) Još nikada u povijesti Europske unije nismo imali tako jak poticaj i predanost reformama kao što je to u ovom mehanizmu. Imati će trajni učinak na naše države, ali i na EU u cjelini", rekao je Dombrovskis.
Predstavnik Komisije smatra da je RRF dobro krenuo te da je napredak je generalno dobar u svim državama članicama.
"Zajedno smo postigli dobar posao u ovoj prvoj godini provedbe, a u sljedećoj godini ćemo uz vašu potporu osigurati daljnji napredak u smislu gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i sve veće otpornosti Unije kao cjeline" rekao je Dombrovskih obraćajući se europarlamentarcima.
Također je kazao da Komisija primjenjuje sve standarde na sve države članice te da će štititi financijski instrument EU-a kao i njezine temeljne vrijednosti i načela.
Paolo Gentiloni, povjerenik Komisije za gospodarstvo, istaknuo je da pandemiji još nije kraj, da postoji zabrinutost zbog pojave novih sojeva novog koronavirusa, što bi EU moglo gurnuti u gurnuti u drugom smjeru, ali da je upravo to razlog da dodatno naglasimo važnost zajedničke strategije za oporavak.
No, usprkos krizi, istaknuo je, gospodarstvo se oporavlja.
"Na neki način se gospodarstvo prilagodilo pandemiji i upravo to je razlog zašto je baš sada važno voditi oporavak u pravom smjeru, s našim prioritetima i zadanim ciljevima", rekao je Gentiloni i dodao da će Komisija pomno pratiti provođenje RRF-a.
"To je obveza Komisije i stoga možete biti sigurni da ćemo ispregovarati preostale planove bez ikakvih dvostrukih standarda, uzimajući u obzir preporuke za pojedinačne zemlje, uključujući i vladavinu prava", rekao je povjerenik za gospodarstvo.
Ispred Vijeća, slovenski ministar unutarnjih poslova Anže Logar, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a do kraja godine, je istaknuo da se zahvaljujući RRF-u krenulo iz "moda upravljanja krizom na upravljanje oporavkom".
Istaknuo je da se mora osigurati uspjeh Europe u zelenoj i digitalnoj traziciji nakon krize.
"Prednosti mjera se već sada vide u državama članicama, gospodarstva su došla do razina od prije krize", rekao je Logar.
Od hrvatskih zastupnika, Karlo Ressler je rekao da naš Nacionalni plan za oporavak i otpornost podupire reforme koje su Hrvatskoj potrebne, a i podržava pripreme za uvođenje eura kao službene valute.
"Jedan od pokazatelja pozitivnih gospodarskih kretanja je i činjenica da se predviđa da ćemo biti jedna od tri najbrže rastuće europske ekonomije u sljedeće dvije godine, uz povijesno najpovoljniji kreditni rejting koji je nedavno dodijeljen najmlađoj državi članici EU-a", rekao je Ressler.
Agencija Fitch podigla je u studenome kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.
"Pred Hrvatskom je godina pozitivnih promjena , pripreme za uvođenje eura i ulazak u Schengen. To je velikim dijelom moguće zbog Mehanizma za oporavak i otpornost", rekao je Ressler, podsjetivši da je Hrvatska primila prvu uplatu od 818 milijuna eura kao dio rekordne alokacije usmjerene na oporavak, digitalnu i zelenu tranziciju.
Rekao je također da EP mora osigurati odgovornost, nadzor i smislenost potrošnje sredstava poreznih obveznika.
"EP mora u potpunosti ispuniti svoju proračunsku ulogu, nadzornu ulogu, zaštititi vladavinu prava i osigurati da sredstva dođu tamo gdje su najpotrebnija i napraviti razliku u smanjivanju gospodarskih razlika između država članica", rekao je HDZ-ov zastupnik na raspravi.
Eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) je za Hinu kazala da je RRF najbolji mogući ulog u budućnost idućih europskih generacija i istinski pokazatelj europske solidarnosti.
Podsjetila je da smo zahvaljujući odlično pripremljenom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost dobili smo povijesna sredstva u iznosu od 12 posto nacionalnog BDP-a, daleko iznad prosjeka drugih članica EU-a.
"Sada je na nama da ova sredstva kvalitetno i odgovorno iskoristimo za gospodarski rast, tehnološke inovacije i održivi razvoj.
Sada, nastavila je,s nedavno isplaćenim predujmom od 6,14 milijardi kuna, započela je nova faza razvoja Hrvatske uz jasan smjer digitalne i zelene preobrazbe.
Komisija je zaprimila službeni plan Hrvatske za oporavak i otpornost sredinom svibnja 2021., a potvrdila u srpnju.
Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je privremenog instrumenta za oporavak NextGenerationEU, koji Komisiji omogućuje da prikupi sredstva za otklanjanje neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Mehanizam se temelji na šest stupova: zelena tranzicija, digitalna transformacija, gospodarska kohezija, produktivnost i konkurentnost, socijalna i teritorijalna kohezija, otpornost zdravstvenih, gospodarskih i socijalnih sektora i institucija te politike za sljedeću generaciju.
Pomoći će EU-u da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050. i pokrene digitalnu tranziciju, otvori radna mjesta i pritom potakne rast.
Predviđeno je da se za potporu klimatskim ciljevima u svakom nacionalnom planu za oporavak i otpornost izdvoji najmanje 37 % rashoda za ulaganja i reforme. Za potporu digitalnoj tranziciji trebalo bi u svakom nacionalnom planu izdvojiti najmanje 20 % rashoda predviđenih za ulaganja i reforme.
Komisija nije do sada odobrila nacionalne planove Poljske i Mađarske koji su dostavljeni u svibnju uz obrazloženje da su potrebne dodatne provjere.
Prema podacima Mađarska bi trebala dobiti 7,2 milijarde eura nepovratne pomoći, a Poljska ukupno 40 milijardi eura nepovratne pomoći i kredita.
Nizozemska je jedina zemlja koja još nije dostavila svoj nacionalni plan oporavka. Očekuje se da će to učiniti na proljeće 2022.