Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija i Ured zastupnice u Europskom parlamentu Romane Jerković organizirali su u srijedu online konferenciju na temu položaja kulturnih djelatnika u Europskoj uniji, problema s kojima su suočavaju u posljednje dvije godine i potrebe za nacionalom strategijom razvoja spomenutih sektora.
„Voljela bih da razmislimo kako dobre primjere iz europske razine primijeniti na hrvatske prilike, a uspjeh svake promjene ovisi ponajviše o političkoj volji da ju se provede“, rekla je Jerković.
"Željela bih s ovog webinara poslati inicijativu Hrvatskom saboru da usvoji Rezoluciju o kreativnim i kulturnim industrijama. Rezolucija nema snagu zakona, ali je ipak na neki način obvezujuća za Vladu, za ministarstva i ima jednu, ne baš malu, političku snagu", poručila je SDP-ova europarlamentarka.
Jerković (Klub europskih socijaldemokrata, S&D) je napomenula i da su za kulturnu i kreativnu industriju izdvojene 2 milijarde i 240 milijuna eura u sklopu financijskog okvira za razdoblje od 2021-2027.godine. Podsjetila je da su protekle dvije godine bile vrlo teške za kulturnu i kreativnu industriju zbog pandemije COVID-a 19 i materijalnih šteta koje su nastale zbog potresa.
Njezin je kolega iz redova socijaldemokrata, zastupnik Predrag Matić kazao da je gospodarska kriza izazvana COVID pandemijom pogoršala nesiguran status i radne uvjete za 8 milijuna umjetnika i kulturnih radnika diljem Europe. Europski je parlament reagirao donošenjem Rezolucije o statusu umjetnika i kulturnom oporavku Europske unije.
„Rezolucijom smo zatražili od Europske komisije da predloži europski status umjetnika koji postavlja zajedničke okvire za uvjete rada i minimalne standarde. Kad bi se uspostavila zajednička pravila, siguran sam da bi hrvatski kulturni djelatnici profitirali od toga“, rekao je Matić.
Dodao je da su domaći kulturnjaci i kreativci u vrlo nezavidnoj poziciji zato jer naporno rade za male plaće, a pritom nemaju adekvatnu razinu socijalnog osiguranja. Zbog toga se zalaže da sve članice Europske unije izdvoje najmanje 2 posto nacionalnog proračuna za kulturu.
Na problem financija upozorila je Emilija Stručić, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti i kreativnih industrija (HKKKI). Složila se s prijedlogom o donošenju nacionale strategije jer bi pomoću nje radnici i organizacije u kulturnoj i kreativnoj industriji bili konkurentniji u povlačenju spomenutih 2,24 milijarde eura iz europskih fondova.
„Budućnost Hrvatske itekako je ovisna o tome koliko će se i kako razvijati kreativne industrije u idućim razdobljima upravo iz razloga jer znamo da su sektori kreativnih industrija pokretači razvoja i nekih drugih gospodarskih sektora. Kreativna industrija daje visoku dodanu vrijednost koja nam je potrebna da bi smo podigli standard naših građana i da bi smo bili konkurentni na globalnom tržištu“, izjavila je Stručić.
Ivana Nikolić iz Hrvatskog klastera konkurentnosti i kreativnih industrija također je rekla nekoliko riječi o važnosti kulture za razvoj zajednice i povećanje kvalitete života. Na kulturu, prema njezinom mišljenju, ne bismo trebali gledati samo kao na „sliku na zidu“, već kao na sektor koji kritička promišlja o stvarnosti.
„Upravo nas je kultura spašavala kada smo zbog pandemije bili zaključani u svojim domovima s obzirom da smo vrijeme provodili gledajući filmove ili slušajući glazbu“, osvrnula se Nikolić na početak COVID pandemije.
Govoreći o planovima i ciljevima Hrvatskog klastera konkurentnosti i kreativnih industrija, Emilija Stručić istaknula je da HKKI želi biti središnje mjesto za kreativce koje će poticati razvoj regionalnih centara i pružati umjetnicima relevantne informacije o prijavama na natječaje iz EU fondova.