U izvješću o učinkovitosti država članica pri korištenju novca iz Fonda solidarnosti EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, usvojenom na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, zastupnici su izrazili žaljenje zbog nedostatka vidljivosti pomoći EU-a.
Uloga Unije nije uvijek jasno istaknuta, ocijenili su zastupnici i upozorili da Uredba o FSEU-u ne sadrži ni obvezu objavljivanja potpore iz FSEU-a ni obvezu izvješćivanja o tome.
Cilj FSEU-a je iskazivanje i jačanje solidarnosti, a taj se cilj može postići samo ako su građani upoznati s intervencijama FSEU-a, ističe se u izvješću rumunjske socijaldemokratkinje Corine Cretu i poziva "države članice da u svoja izvješća o provedbi uključe opis komunikacijskih aktivnosti koje su poduzete da bi se skrenula pozornost javnosti na rad FSEU-a".
Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko ukazuje da EU izdvaja znatna sredstva za pogođena područje pogođena, kao u slučaju potresa u Hrvatskoj.
"Solidarnost je u središtu projekta Europske unije, a Fond solidarnosti pokazao se vrlo uspješnim u pomaganju pogođenim područjima diljem Europe s ukupnom potporom od preko 6,5 milijardi eura od 2002. godine. EU je pružila značajnu pomoć Hrvatskoj nakon dva nezapamćena i razorna potresa prošle godine. S više od 725 milijuna eura potpore, Hrvatska je dobila povijesnu priliku za obnovu pogođenih područja", istaknula je u izjavi za Hinu.
"Također, potaknuti socioekonomskim posljedicama trenutne pandemije Covida-19, nedavna unaprjeđenja Fonda solidarnosti omogućuju i potporu radi ublažavanja posljedica zdravstvene krize", napominje Zovko.
Uz poziv članicama da snažnije predstavljaju financijsku pomoć iz FSEU-a javnosti, Europski parlament je konstatirao i da kvaliteta zahtjeva za financiranje iz fondova varira te da se zbog toga postupak dodjele sredstva može odužiti.
U izvješću se ocjenjuje da EUSF nije pružio brzi odgovor na hitne slučajeve jer je vrijeme između katastrofe i plaćanja obično bilo oko godinu dana.
Zastupnici su naglasili da je od ključne važnosti da se pomoć i sredstva šalju što brže, lakše i fleksibilnije u pogođena područja. Također su zabrinuti da je unatoč povećanoj vrijednosti avansa sa 10 posto na 25 posto predviđenog financijskog doprinosa, prosječno vrijeme za plaćanje predujma još uvijek jako dugo, odnosno oko pet mjeseci.
Pritom je često najteži dio procjena štete i to zbog izazova s prikupljanjem, preklapanjem i udvostručavanjem podataka te izradom podataka u skladu sa zahtjevima Komisije, primjećuju se u izvješću i poziva Komisiju da razvije zajednički standardizirani alat za korisnike te tako smanji administrativno opterećenje i pojednostavni postupak podnošenja zahtjeva.
U izvješću se podsjeća i da pomoć u okviru FSEU-a pokriva samo vraćanje infrastrukture u području energetike, vodoopskrbe i odvodnje, telekomunikacija, prometa, zdravstva i obrazovanja u prijašnje stanje, ali ne i dodatne troškove obnove infrastrukture.
Takve troškove obnove u skladu s, primjerice, ekološkim zahtjevima koje postavlja europski zeleni plan, države korisnice moraju financirati iz vlastitih sredstava i drugih fondova Unije, kao što su Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond, napominje se u izvješću i poziva na veću sinergije između instrumenata kohezijske politike i FSEU-a.
Zovko podsjeća da EU za ostvarivanje ciljeva Zelenog plana EU stavlja na raspolaganje više izvora financiranja.
"S projektima kao što je Novi europski Bauhaus, EU može ulagati u sigurniju i ekološki učinkovitiju arhitekturu te zato podržavam korištenje sinergije između različitih programa EU", napominje HDZ-ova zastupnica, izvjestiteljica .
Između 2002. i 2020., EUSF je mobilizirao više od 6,5 milijardi eura za intervencije u 96 katastrofa u 23 države članice i jednoj zemlji kandidatu za pristupanje. Najveći broj zahtjeva podnesen je za pokrivanje štete uzrokovane poplavama, kojih je među katastrofama bilo više od 60 posto. Potresi su bili događaji koji su izazvali najveću ukupnu štetu u financijskom smislu, čineći 48 posto potpore pružene u okviru FSEU-a.