Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament, suočeni s euroskepticizmom u brojnim zemljama poput Poljske i ranije Ujedinjenog Kraljevstva, nastoje pokazati građanima diljem bloka od 27 država da je i njihovo mišljenje bitno.
Pokrenuli su stoga Konferenciju o budućnosti Europe, odnosno niz javnih rasprava. Rasprave omogućuju građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a.
Ključni dio te konferencije je digitalna platforma postavljena na internetskoj stranici Konferencije o budućnosti Europe, gdje građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se i predlagati rješenja. Europska komisija je obećala uzeti u obzir te ideje prilikom kreiranja budućih politika.
Na razini cijelog EU-a, od ponuđenih tema na toj platformi građani najviše interesa pokazuju za pitanje europske demokracije. Za hrvatske građane registrirane na platformi na prvom je mjestu tema "EU u svijetu". Ona obuhvaća odnos EU-a prema zemljama poput Rusije i Kine, proširenja ili pak potencijalnog osnivanja zajedničke vojske.
I na razini EU-a i u Hrvatskoj slijede teme : klimatske promjene i zaštita okoliša te snažnije gospodarstvo i socijalna pravda.
Oko 70 posto građana je u kolovozu reklo da nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcionira, pokazuje anketa kuće za istraživanje tržišta Ipsos.
Građani Europske unije iznijeli su do utorka 27.000 ideja i komentara putem te digitalne platforme. Supredsjedateljica izvršnog odbora Konferencije za Europsku komisiju, povjerenica Dubravka Šuica, ocijenila je u petak kako Hrvati nedovoljno sudjeluju.
"Više se očekuje od Hrvatske i Hrvata jer je na našoj platformi dosad prijavljeno 25 njihovih događaja, izneseno 500 ideja i oko 100 komentara", rekla je Šuica.
U razdoblju od travnja do rujna ove godine najveći broj intervencija na platformi (komentari, ideje, događanja) bilo je iz Njemačke (4 451), Francuske (2 482) i Belgije (1 501), no gledajući distribuciju na milijun stanovnika, predvodnici su građani Malte (173 na milijun stanovnika), Luksemburga (138 na milijun stanovnika) i Belgije (131 na milijun stanovnika), izvijestio je Europski parlament.
Iz Hrvatske je u navedenom razdoblju na platformu priložen 151 doprinos, odnosno 37 na milijun stanovnika. Jednako toliko imaju i Francuska i Irska, a najmanje Rumunjska i Grčka s 12 te Poljska s 10 doprinosa na milijun građana.