Parlament o proračunu vodi trijalog s Vijećem i Europskom komisijom, u kojem parlament zastupaju Ressler i Boeselager, a konačni dogovor o proračunu EU-a za 2022. očekuje se krajem studenoga.
Proračun koji su predložili suizvjestitelji Ressler i Boeselager iznosi nešto više od EUR 170 milijardi, odnosno četiri milijarde više od prijedloga Komisije predstavljenog u lipnju, a temelji se na četiri stupa: gospodarstvu, inovacijama, zdravstvu, ekologiji.
Za usvajanje izvješća o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu glasalo je 580 zastupnika, protiv je bilo 26, a suzdržanih 66.
U prijedlogu rezolucije koja obrazlaže proračunske amandmane, izvjestitelji su istaknuli da pozicija Vijeća ne odražava raznolike izazove s kojima se Unija suočava te obveze koje je preuzela.
“Proračun je pod utjecajem raznih globalnih zbivanja koje treba uzeti u obzir a to uključuje krizu u Afganistanu i ambiciju da cijepljenje protiv covida-19 bude dostupno svima. Imamo u vidu različite krize, posljedice pandemije ali i pitanje izbjeglica i pokušat ćemo naći zajedničko rješenje“, pojasnio je HDZ-ov europarlamentarac u obraćanju na plenarnoj sjednici.
U svom govoru na plenarnoj sjednici Ressler je izjavio kako su neprihvatljivi proračunski rezovi koje predlaže Vijeće te da će Parlament inzistirati na odgovarajućim sredstvima za uspješne europske programe.
“Kao dio rekordnog paketa investicija, proračun za sljedeću godinu imat će konkretan učinak na živote građana i važnu ulogu u pripremi Europe za novu postpandemijsku digitalnu eru. Ne smijemo propustiti ovu priliku za snažni oporavak, uz dodatna ulaganja za digitalnu i zelenu tranziciju i kroz nacionalne planove oporavka i otpornosti“, istaknuo je Ressler.
Vezano za Hrvatsku, Ressler je u izjavi za Hinu istaknuo kako proračun usmjerava europska sredstva podjednako županijama, gradovima, poljoprivrednicima, poduzećima, a posebnu priliku vidi u sredstvima namijenjenima za koheziju.
Za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je iz europskih strukturno investicijskih fondova u koje spada područje kohezije na raspolaganju bilo ukupno 10,7 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna.
Do 1. srpnja ove godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,88 milijardi eura ili 97,89 milijardi kuna, odnosno 120,03 posto dodijeljenih sredstava.
Ukupno je dosad isplaćeno 6 milijardi eura ili 45,61 milijardu kuna, što čini 55,93 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,12 milijarde eura ili 38,91 milijardi kuna odnosno 47,71 posto dodijeljenih sredstava.
Nakon prošlotjednog trijaloga i niza sastanaka sa stalnim predstavnicima država članica, kao glavni pregovarač Europskog parlamenta Ressler ovoga tjedna nastavlja razgovore s povjerenikom za proračun i administraciju Johannesom Hahnom, kao i slovenskim predsjedništvom Vijeća.