Dogovor označava kraj trogodišnjih pregovora o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP), na koju će otići oko trećine proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., odnosno 387 milijardi eura.
Predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su dogovor kojim se želi preusmjeriti novac iz intenzivnih poljoprivrednih praksi u zaštitu prirode i obuzdati emisiju stakleničkih plinova koju uzrokuje poljoprivreda, a koja čini 10 posto ukupne emisije u EU.
Nova pravila primjenjivat će se od 2023. i ne obuhvaćaju Veliku Britaniju koja je izišla iz EU-a.
Aktivisti i neki zastupnici ocijenili su da dogovor nije uskladio poljoprivredu s europskim ciljevima za borbu protiv klimatskih promjena, upozorivši da su mnoge zelene mjere slabe ili opcionalne.
Dogovor predviđa da će države članice izdvajati 20 posto novca za poljoprivrednike od 2023.-2024., odnosno 25 posto od 2025.-2027., na "eko-sheme" koje štite okoliš, po nacrtu dogovora koji je Reuters dobio na uvid.
Konačni dogovor još nije objavljen.
To bi mogli biti obnova močvarnih područja kako bi apsorbirala CO2 ili organska poljoprivreda, premda pravila ne definiraju što će se smatrati eko-shemama.
Novac predviđen za eko-sheme koji se ne potroši morat će se potrošiti na zelene mjere u drugim područjima umjesto toga.
Dogovorena su i pravila da države članice moraju redistribuirati najmanje 10 posto sredstava iz CAP-a za manja poljoprivredna gospodarstva. Države bi to mogle izbjeći ako koriste druge metode za poštenu raspodjelu novca.
Sva plaćanja poljoprivrednicima bit će povezana s poštivanjem ekoloških pravila, kao što je ostavljanje četiri posto obradivih površina neobrađenima kako bi priroda mogla 'disati' ili rotiranje poljoprivrednih kultura svake godine kako bi se povećala kvaliteta tla.
Europske emisije koje uzrokuje poljoprivreda, od kojih polovicu uzrokuje uzgoj stoke, nisu se smanjile od 2010.
Europski parlament i Vijeće EU-a moraju još formalno usvojiti dogovor.