"Zagađenje prijeti opstanku više od milijun biljnih i životinjskih vrsta, na kopnu i na moru i jedan je od pet vodećih uzroka gubitka biološke raznolikosti“, izjavila je predsjednica EK na virtualnoj konferenciji u sklopu ovogodišnjeg Zelenog tjedna na kojoj se raspravlja o izazovima i mogućnostima svijeta bez zagađenja.
Dodala je da ljudi više ne smiju biti nemarni i da je zdravlje planeta usko povezano s njihovim zdravljem. Istaknula je da zagađenje ne poznaje granice i da europski standardi moraju postati svjetski i da je Europa odlučna uhvatiti se u koštac s tim izazovom.
Zeleni tjedan omogućava interakciju i ostvarivanje suradnje svih koji imaju ambiciju postići nultu stopu onečišćenja. Građani EU imaju priliku upoznati se s Akcijskim planom „Prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla“ koji je Komisija usvojila 12. svibnja 2021.
Taj operativni dokument ključan je za ostvarenje Europskog zelenog plana koji usmjerava države članice ka postizanju pravednijeg, održivijeg i čišćeg gospodarstva.
„Ovo je naše onečišćenje. Mi smo mu uzrok i stoga imamo ogromnu obvezu djelovati“, kazao je na konferenciji Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.
S druge strane, smatra da je „nulta razina zagađenja velika prilika“ jer pruža nove mogućnosti zapošljavanja. U tome cilju važno se okrenuti se inovacijama, kazao je.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da je „zdravi planet kolektivna odgovornost“.
Na panelu su sudjelovale javne osobe koje su pozvale na hitnu akciju, među njima i nagrađivana fotografkinja Mandy Barker koja deset godina upozorava na problem gomilanja plastičnog otpada u moru.
Iako je tijekom posljednjih desetljeća EU postigla značajan napredak u smanjenju onečišćenja, ono i dalje značajno utječe na zdravlje građana te može uzrokovati brojne bolesti. Procijenjeno je da u EU-u onečišćenje svake godine uzrokuje svaku osmu smrt. Pritom se kod određenih skupina stanovništva EU i među regijama uočavaju nejednakosti povezane s izloženošću onečišćenju.
Uz podršku brojnih inicijativa, kao što je primjerice Ambicija nultog onečišćenja, Europski zeleni plan predviđa do 2030. godine poboljšanje kvalitete zraka, vode i tla. Planira se također smanjiti količinu otpada te izloženost buci iz prometa.
Taj plan predstavlja okvir za ostvarenje europske ambicije „okoliša bez onečišćenja“. U skladu je s ciljevima EU za klimatsku neutralnost, zdravlje, bioraznolikost i učinkovitost korištenja resursa te se nadovezuje na inicijative u području energije, industrije, mobilnosti, hrane, kružnog gospodarstva i poljoprivrede.