Uganda se nalazi u političkoj krizi izazvanoj smrtonosnim nasiljem sigurnosnih snaga nad oporbenim kandidatima i njihovim pristašama tijekom izborne kampanje i nakon izbora na kojima je službeno pobijedio dugogodišnji ugandski čelnik Yoweri Museveni. Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u četvrtak ocijenio da predsjednički izbori održani u siječnju u Ugandi nisu bili demokratski i transparentni podsjetivši da lokalnim i promatračima međunarodne zajednice nije bilo omogućeno da ih nadziru.
Rezoluciju o političkoj situaciji u Ugandi eurozastupnici su usvojili u četvrtak na plenarnoj sjednici s 632 glasa za, 15 glasova protiv te 48 suzdržanih, objavio je Europski parlament.
Eurozastupnici su u raspravi osudili prekomjerno korištenje sile policije i vojske protiv oporbe, represiju slobode govora te iskorištavanje epidemiološke situacije za nastavak terora nad stanovništvom. Također su zatražili istragu izbora te da se kazne oni koji krše međunarodno pravo.
U studenom je u Ugandi ubijeno više od 50 osoba u prosvjedima koji su izbili nakon uhićenja oporbenog kandidata Bobija Winea pod optužbom da je održao skup na kojem se nisu poštivali epidemiološke mjere i ograničenja okupljanja.
Jedan od autora rezolucije i zastupnik ljevice Miguel Urban Crespo Urban zatražio je da EU pomoć Ugandi uvjetuje poštivanjem ljudskih prava. Crespo napominje da „stotine milijuna eura dolaze iz EU-a do Ugande kroz razne programe suradnje“ te ističe da se „pomoć u financijskim sredstvima uvjetuje poštivanjem ljudskih prava i da se u obzir mora uzeti i migrantska situacija.“
„Stotine ljudi je uhićeno, ubijeno, mučeno ili nestalo tijekom posljednjeg predizbornog razdoblja u Ugandi. Ugandska vlast rekla je da policija ima pravo pucati na one koji sudjeluju u prosvjedima i to se ne događa prvi put, predsjednik u Ugandi je na vlasti od 1986. i optužen je niz puta za izbornu prijevaru, za represiju i gušenje oporbe, izmijenio je ustav kako bi ga se moglo izabrati beskonačno mnogo puta“, podsjetio je.
Zastupnica iz redova demokršćana Isabel Wiseler Lima napomenula je da su se izbori proveli bez promatrača međunarodne zajednice i zatražila da pritužbe na održavanje izbora budu obrađene na neovisan i transparentan način.
Lima je, međutim, ocijenila da EU ne treba prekidati suradnju s Ugandom. "Premda nas doista brine antieuropska retorika predsjednika i suspenzija mehanizma za demokratsku vladavinu, mi i dalje potvrđujemo spremnost da Europska unija surađuje s Ugandom i da svoj doprinos potrebnim reformama“, rekla je.
I ostali zastupnici iz redova liberala, zelenih, socijaldemokrata i europskih pučana redom su čvrsto osudili represiju u Ugandi i pozvali Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da poduzmu mjere kako bi se zaštitila ljudska prava.
Zastupnica Beata Mazurek u ime grupe Europskih konzervativaca i reformista rekla je da primaju na znanje rezultate tamošnjih izbora te pozvala da „prije no što dođe do rješavanja svih žalbi, EU mora pozvati na suzdržanost“.
Predsjednik Ugande Yoweri Museveni, koji je na vlasti od 1986., izabran je u siječnju na šesti mandat s 58,64 posto glasova, no njegov glavni protivnik Bobi Wine, koji je osvojio 34,8 posto, aga optužuje za izbornu prevaru.
Wine ima potporu milijuna mladih Uganđana ogorčenih lošim upravljanjem zemljom, korupcijom i sporim napretkom u godinama pod Musevenijem.
Mnogim međunarodnim promatračima izbora, primjerice onima iz EU, nije bilo dopušteno nadgledanje izbora.
Internet je danima prije glasovanja bio ugašen, a korištenje društvenih medija poput Twittera i Facebooka zabranjeno.
Nakon izbora, Wine je stavljen de facto u kućni pritvor, no sud je dosudio da je stavljanje u pritvor bilo ilegalno.