Hrvatski premijer Andrej Plenković neće sudjelovati na samitu jer ostaje u samoizolaciji nakon što je zaražen koronavirusom. Na sastanku na vrhu zastupat će ga slovenski premijer Janez Janša.
Pred čelnicima je nekoliko gorućih pitanja - mađarsko-poljska blokada velikog financijskog paketa, koordinacija borbe protiv pandemije koronavirusa, brexit, mogućnost uvođenja sankcija protiv Turske, odnosi sa Sjedinjenim Državama, odnosima s južnim susjedstvom, dogovor o klimatskim ciljevima za 2030. Bit će riječi i o sigurnosnim pitanjima, borbi protiv terorizma.
Europski proračun
Bliži se kraj ove godine, a EU još uvijek nema do kraja usvojen sedmogodišnji proračun i plan za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa, koji bi trebali stupiti na snagu za 20-tak dana, 1. siječnja 2021. Razlog je blokada Mađarske i Poljske, koje se na slažu s tim da se dodjela europskih sredstava uvjetuje vladavinom prava.
No, moguće da se dogovor postigne i prije samita. Zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin u srijedu je izjavio da je postignut kompromis Mađarske i Poljske s njemačkim predsjedništvom. Dodao je kao je uvjeren da će preostale zemlje članice prihvatiti postignuti kompromis, ali nije otkrio detalje.
Njemačka, koja predsjedava Vijećem EU-a, sazvala je za srijedu poslije podne sastanak veleposlanika zemalja članica na kojem će se razgovarati o tom novom razvoju događaja.
Ne dođe li do kompromisa o cijelom financijskom paketu, EU će se na početku sljedeće godine naći s privremenim proračunom, koji funkcionira po sustavu "privremenih dvanaestina", što se nije dogodilo još od 1988. godine. Taj sustav predviđa da se mjesečno ne smije potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna iz prošle godine. No, to sa sobom nosi i brojne negativne implikacije, među ostalim i znatno smanjenje sredstava, pogotovo za kohezijska sredstva i ruralni razvoj.
A što se tiče plana za oporavak nazvanog EU sljedeće generacije, koji predviđa 750 milijardi eura, od čega bi zemlje članice dobile 390 milijardi bespovratno, a 360 milijarde kroz povoljne zajmove, sada se razmatraju alternativna rješenja ako Mađarska i Poljska ustraju na blokadi. To alternativno rješenje moglo bi biti da preostalih 25 država članica uspostave novi plan oporavka kroz mehanizam pojačane suradnje, ili kroz međuvladin sporazum, koja bi onda bio izvan zakonodavnog i institucionalnog okvira EU-a.
Mehanizam pojačane suradnje predviđen je ugovorom EU-a, a koristi se u situacijama kada se oko nekog pitanja ne može postići konsenzus. Prema pravilima, za pokretanje mehanizma pojačane suradnje potrebno je najmanje devet zemalja članica.
Mađarski premijer Viktor Orban u utorak je bio u Varšavi, gdje je razgovarao s čelnim ljudima poljske vlade, najavio je mogućnost dogovora na ovom samitu. "Mislim da imamo dobru prigodu zatvoriti ovo pitanje na samitu u četvrtak. Centimetar nas dijeli od rješenja", rekao je Orban, ne ulazeći u pojedinosti.
S druge strane, poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da će možda trebati još jedan samit za dogovor o proračunu i planu oporavka.
"Moguće je da će biti potreban još jedan susret. Možda slijede dugi mjeseci pregovora i potencijalni privremeni proračun. U ovom trenutku se ne može odbaciti nijedan scenarij“, rekao je Morawiecki. Na sastanku u Varšavi uz premijera Morawieckog sudjelovali su i čelnici stranaka vladajuće koalicije.
Čelnik manje stranke u koalicijskoj poljskog vladi, zamjenik premijera Jaroslaw Gowin, rekao je da moguć i raspad koalicijske vlade i sazivanje novih izbora ako se ne postigne kompromis s ostalim članicama EU-a. Gowin je čelnik stranke Sporazum, koja je u odnosu na najveću stranku u koaliciju Pravo i pravda, više proeuropski usmjerena.
Budući odnosi s Velikom Britanijom
Dan prije samita, u srijedu navečer britanski premijer Boris Johnson dolazi u Bruxelles, gdje će razgovarati s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Pregovori EU-a i Velike Britanije vode se već mjesecima, ali stvari zapinju u tri područja: ribarstvu, pravednim tržišnim uvjetima i rješavanju budućih sporova.
Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u utorak da će dogovor biti vrlo teško postići, iako ga ne isključuje.
EU nudi Velikoj Britaniji pristup svom golemom jedinstvenom tržištu bez carina i bez kvota, ali uz uvjet da London slijedi europske standarde i pravila o državnim potporama jer ne želi dopustiti nelojalnu konkurenciju. Također zauzvrat traži i neometan pristup europskih ribara britanskim vodama. London s druge strane, želi imati neomatan pristup europskom tržištu, ali bi rado zadržao što više autonomije u svojoj gospodarskoj politici i stoga se ne želi obvezati da će slijediti europska pravila.
Na samom samitu se neće razgovarati o brexitu niti pregovarati. Očekuje se jedino da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izvijesti čelnike o svom sastanku s Johnsonom.
Borba protiv pandemije koronavirusa
Jedna od ključnih tema bit će borba protiv pandemije covida 19 koja i dalje ne jenjava. Unutar rasprave o koordinaciji mjera, čelnici će razgovarati o raspodjeli cjepiva, testiranju te o postupnom ukidanju ograničenja kada pandemija popusti. Jedna od tema bit će borba protiv dezinformacija u vezi s cjepivima protiv koronavirusa.
Odnosi s Turskom
Čelnici EU-a razmotrit će mogućnost uvođenja sankcija protiv Turske zbog napetosti koju izaziva u istočnom Sredozemlju.
Turska, članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU-u, spori se s Grčkom i Ciprom oko raspona epikontinentalnog pojasa u istočnom Sredozemnom moru i prava na iskorištavanje nalazišta prirodnoga plina u tom području.
Na samitu u listopadu, EU je ponudio Turskoj "pozitivnu agendu" u odnosima ako odustane od provokacija u istočnom Sredozemlju te poručio da je spreman uvesti sankcije ako nastavi s provokacijama. Turska je pred listopadski samit EU-a povukla svoj brod koji je istraživao nalazišta plina, da bi ga nakon toga ubrzo vratila u sporne vode.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel upozorio je Tursku da se ne igra "mačke i miša" povlačenjem brodova pred samite EU-a.
Turska je u poziciji da ucjenjuje EU s obzirom da na svom tlu ima preko tri milijuna izbjeglica koje može potaknuti da krenu prema Europi. Dio članica, prije svih Grčka i Cipar uz snažnu potporu Francuske traže sankcije, dok s druge strane dobar dio članica na čelu s Njemačkom želi kompromisno rješenje kako bi se izbjeglo zaoštravanje odnosa.
Odnosi sa Sjedinjenim Državama
U sklopu priprema za samit, ministri vanjskih poslova zemalja članica u ponedjeljak su usvojili zaključke o odnosima sa SAD-om.
"Snažno transatlantsko partnerstvo od vitalne je važnosti za osiguravanje i doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu. Također vjerujemo da su transatlantski odnosi osnova međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, za jačanje međunarodnog mira i sigurnosti, slobode, prosperiteta, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, multilateralizma, vladavinu zakona i demokraciju, ne samo za one koji žive na našim obalama, već također i za ostatak svijeta", stoji u zaključcima ministarskog sastanka.
Nakon turbulentnog razdoblja u odnosima sa Sjedinjenim Državama za vrijeme administracije Donalda Trumpa, EU se nada obnoviti i pojačati tijesnu suradnju s Washingtonom. EU predlaže suradnju u pet područja: borbi protiv pandemija covida 19, jačanju gospodarskog oporavka, borbi protiv klimatskih promjena, obrani multilateralizma i promicanju mira i sigurnosti u svijetu.
Borba protiv klimatskih promjena
Čelnici EU-a trebali bi postići dogovor o cilju da će smanjiti neto emisije za najmanje 55 posto do 2030., u odnosu na 1990. Sadašnji cilj je 40 posto. Pitanje je hoće li dogovora doći jer će to prije svega ovisiti dogovoru višegodišnjem proračunu i planu za oporavak.
Ta dva pitanja su povezana, budući da je EU namijenio stotine milijardi eura iz financijskog paketa vrijednog više od 1,8 bilijuna eura za smanjenje emisija stakleničkih plinova.