To uključuje zabranu uporabe najštetnijih kemikalija u proizvodima široke potrošnje kao što su igračke, proizvodi za njegu djece, kozmetika, deterdženti, materijali koji dolaze u dodir s hranom i tekstil, osim ako se to pokaže nužnim, te sigurniju i održiviju uporabu svih kemikalija, priopćeno je iz Bruxellesa.
Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans istaknuo je da je strategija o kemikalijama prvi korak prema ostvarenju cilja nulte stope onečišćenja u Europi.
"Kemikalije su dio našeg svakodnevnog života i omogućuju razvoj inovativnih rješenja za ekologizaciju našeg gospodarstva. Međutim, moramo se pobrinuti da se kemikalije proizvode i upotrebljavaju na način koji ne šteti ljudskom zdravlju i okolišu", kazao je.
"Posebno je važno prestati s uporabom najštetnijih kemikalija u proizvodima široke potrošnje, od igračaka i proizvoda za njegu djece do tekstila i materijala koji dolaze u dodir s hranom", naglasio je.
"Svoju dobrobit i visok životni standard dugujemo mnogim korisnim kemikalijama koje su ljudi izumili tijekom posljednjih 100 godina. Međutim, ne možemo ignorirati negativne posljedice opasnih kemikalija na okoliš i ljudsko zdravlje", kazao je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
"Postigli smo velik napredak u području regulacije kemikalija u EU-u te ovom strategijom želimo unaprijediti naša postignuća i najopasnije kemikalije držati podalje od okoliša i naših tijela, a posebice od najosjetljivijih skupina društva", dodao je.
Kao primjer toksičnih kemikalija u okolišu Komisija ističe poliklorirane bifenile (PCB), dioksine, neke pesticide kao što je DDT i, u novije vrijeme, perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS).
Jednom kada postojana kemikalija dospije u okoliš, njezini će se učinci nastaviti tijekom vrlo dugog razdoblja, čak i ako nema novih emisija, objašnjava.
„Cilj je strategije kemikalije provjeravati na temelju njihove postojanosti i brzo djelovati te regulirati kemikalije koje izazivaju zabrinutost iz nekog drugog razloga, kao što je pokretljivost u okolišu, bioakumulacija i toksičnost. Te bi tvari trebalo dopustiti samo u uporabama koje su nužne za društvo i ako ne postoji alternativa”, ističe Komisija.
Europa drugi svjetski proizvođač kemikalija
Europa je 2018. bila drugi najveći proizvođač kemikalija u svijetu - 16,9 posto ukupnog iznosa prodaje.
Proizvodnja kemikalija četvrti je najveći industrijski sektor u EU-u, u kojem je izravno zaposleno gotovo 1,2 milijuna ljudi.
Taj sektor najveći je industrijski potrošač nafte i plina. Primarna proizvodnja kemikalija emitirala je 2018. 880 milijuna tona CO2, po podacima Međunarodne agencije za energiju.
Očekuje se da će se globalna proizvodnja kemikalija udvostručiti do 2030., a vjerojatno će se i povećati već raširena uporaba kemikalija.
Europska unija ima jako strogo i detaljno zakonodavstvo o kemikalijama, no politike treba dodatno ojačati kako bi se uzele u obzir najnovije znanstvene spoznaje i mišljenja građana.
Riječ je prije svega o Uredbi REACH (Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija) i Uredbi o razvrstavanju, označivanju i pakiranju (Uredba CLP), koje Komisija želi poboljšati ciljanom revizijom.
Istraživanja su pokazala da ljudi u krvi i tkivima imaju sve veći broj opasnih kemikalija, uključujući određene pesticide, biocide, farmaceutske proizvode, teške metale, plastifikatore i usporivače gorenja. Kombinirana prenatalna izloženost nekoliko kemikalija dovela je, primjerice, do smanjenog rasta fetusa i nižih stopa nataliteta.
Strategija je važna i u kontekstu pandemije koronavirusa s obzirom na to izloženost opasnim kemikalijama slabi imunosni sustav.