FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 16. veljače 2020. (Hina) - Izvanredni sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a o sedmogodišnjem financijskom okviru glavni je događaj sljedećeg tjedna, iznimno bogatog događajima.

SUMMIT 27-ORICE O VFO-u
 Čelnici 27 zemalja članica okupit će se u četvrtak, 20. veljače na izvanrednom sastanku na vrhu kako bi pokušali dogovori višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Riječ je o ključnom dokumentu koji će u velikoj mjeri odrediti kakva će Unija biti u sljedećem desetljeću. Višegodišnjim financijskim okvirom se utvrđuje koliko EU može potrošiti za potporu svojih politika i programa u sedmogodišnjem razdoblju.
  Riječ je o najtežim pregovorima koji se vode svakih sedam godina. Stoga je posve otvoreno koliko će samit trajati. Moguće je da se predsjednik Europskog vijeća Charles Michel posluži taktikom iscrpljivanja, da ne dopusti prekid sastanka dok se ne postigne dogovor, a moguće je i da završi vrlo brzo ako se uvidi da nema izgleda za postizanje konsenzusa. Dogovor o VFO-u nikada dosad nije postignut iz prvog pokušaja, obično je trebalo najmanje dva samita.
 U petak, 14. veljače, Michel je predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.
Riječ je o manjem iznosu u odnosu na prijedlog Europske komisije, koja predlaže 1135 milijardi eura, što je 1,114 posto BND-a. Michelov prijedlog je vrlo sličan onome koje je finsko predsjedništvo izradilo potkraj prošle godine. Michelov prijedlog je veći od finskog za 7,5 milijardi eura, točno onoliko koliko iznose predložena sredstva za Fond za pravednu tranziciju, koji je namijenjen za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo onim regijama koje su uvelike ovisne o fosilnim gorivima.
 Finci su predložili 1087 milijardi eura, odnosno 1,07 posto BND-a. S druge strane, Europski parlament traži daleko veći iznos: 1324,1 milijardi eura, što je 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka. Za politički dogovor o ukupnom iznosu proračuna i raspodjeli po pojedinim područjima potrošnje potreban je konsenzus svih država članica. Europski parlament može prihvatiti ili odbiti taj politički dogovor, ali ne može ga mijenjati. Kada Europsko vijeće postigne konsenzus, koji prihvati Europski parlament, kreće se u dogovoranje provedbenih akata, sektorskih uredbi koje se donose u redovitom zakonodavnom postupku, što znači uz suodlučivanje Vijeća i Europskog parlamenta, pri čemu Vijeće EU-a odlučuje kvalificiranom većinom, a Parlament običnom većinom.
 Prijedlogom Komisije, a ni prijedlogom finskog predsjedništva nije bila zadovoljna ni jedna od dviju tradicionalno suprotstavljenih strana u pregovorima o VFO-u, onih članica koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju i onih koji dobiju više, nego što uplaćuju. 
 Pregovori o ovom VFO-u dodatno su oteženi zbog činjenice da je EU napustila Velika Britanija, jedna od velikih neto uplatiteljica, čiji je godišnji doprinos EU-u iznosio između 12 i 14 milijardi eura, te s druge strane zbog potrebe za financiranjem novih prioriteta poput zaštite vanjskih granica, obrane, većeg ulaganja u istraživanje i razvoj, migracije itd. Stoga je Komisija predložila povećanje doprinosa zemalja članica s jedne strane, a s druge smanjenje sredstava za tzv. tradicionalne politike poljoprivredu i koheziju.   To neminovno dovodi do nezadovoljstva i jednog i drugog tabora.
 Što se tiče kohezijske politike, Komisija je predložila ukupni iznos od 330, 642 milijarde eura, dok je Michelov prijedlog za oko 7, 4 milijardi manji - 323,2 milijarde eura. Međutim, ako se to usporedi sa sadašnjim VFO-om za razdoblje 2014-2020. to ispada dosta manje: za to razdoblje za kohezijsku politiku je predviđeno 367,7 milijardi eura za 27 zemalja, dakle bez Velike Britanije.  Riječ je o izračunu po cijenama iz 2018. godine, a kada bi se u obzir uzela inflacija razlika bi bila puno veća.
 Što se Hrvatske tiče, zasad je poznat samo izračun Europske komisije na temelju njezina prijeddloga VFO-a iz svibnja 2018. godine.  Prema prijedlogu EK-a, Hrvatska bi u razdoblju 2021.-2027. iz kohezijskih sredstava trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018. godine, a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir uzima inflacija, 9,888 milijardi eura.
U sadašnjem višegodišnjem financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. godine. Ako se uzme u obzir inflacija, Hrvatska u ovom višegodišnjem financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3 milijarde eura. To znači da bi, prema prijedlogu Komisije, u realnim iznosima Hrvatska dobila manje oko 500 milijuna eura ili 6 posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu
 Međutim, Michel je predložio nešto drukčiju raspodjelu između siromašnih i bogatih regija. One europske regije s  bruto nacionalim proizvodom ispod 75 posto europskog prosjeka, dobile bi više sredstava, a one čiji je BDP po glavi stanovnika iznad 100 posto europskog prosjeka izgubile bi sedam milijardi eura. 
 Obje hrvatske statističke regije Jadranska i Kontinentalna Hrvatska ispod su 75 posto europskog prosjeka. Od 2023. na snagu će stupiti nova podjela statističkih regija u Hrvatkoj, pri čemu Jadranska Hrvatska ostaje nepromijenjena, a Kontinentalna bi se podijelila u tri regije - Grad Zagreb, Sjevernu i Panonsku Hrvatsku. Tako da će tri hrvatske statističke regije i dalje biti ispod 75 posto europskog prosjeka, dok Grad Zagreb već ima BDP iznad europskog prosjeka. 
  Michel je predložio, u odnosu na Komisiju, drukčije parametre za alokacije pojedinim regijama i zemljama članicama. Izračun je vrlo kompliciran i dok se to ne obavi, vrlo je nezahvalno nagađati koliko bi svaka zemlja mogla dobiti po Michelovu prijedlogu.
   Michel predlaže i drukčije gornje granice koliko zemlja može dobiti u odnosu na svoj BDP.  
U sadašnjem proračunskom razdoblju 2014.-2020. gornja granica za najmanje razvijene zemlje, čiji je bruto nacionalni dohodak ispod 60 posto europskog prosjeka mjereno paritetom kupovni moći, a u koja spada Hrvatska, iznosi 2,35 posto BDP-a, to znači da iz kohezijske sredstava može najviše dobiti 2,35 posto svoga BDP-a.
 Michel sada predlaže tri kategorije: one zemlje koje su ispod 55 posto europskog prosjeka u razdoblju 2015-2017., mogle bi dobiti najviše 2,3 posto svoga BDP-a, one koje su iznad 68 posto europskog prosjeka mogle bi najviše dobiti 1,5 posto svoga BDP-a. Treća kategorija je ona između 55 i 68 posto, kamo spada Hrvatska i za njih bi se gornja granica kretala između 2,3 i 1,5 posto njihova BDP-a, ovisno o tome koliko su blizu donjoj ili gornjoj granici. Gornja granica za Hrvatsku mogla bi se kretati negdje oko 1,9 posto njezina BDP-a. 
 Za Hrvatsku je predviđena i posebna stavka u Michelovu prijedlogu koja kaže da "manje razvijene regije u zemljama članicama koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike, imaju pravo na dodatnu alokaciju od 300 milijuna eura za svoje najmanje razvijene regije". Jedino Hrvatska odgovara toj definiciji, jer su sve druge zemlje već koristile više od jedne sedmogodišnje financijske perspetkive.
 Michelov prijedlog također predviđa i dodatna sredstva za zemlje koje imaju velike demografske gubitke.
  Michel predlaže i nešto manji postotak nacionalnog sufinanciranja projekta - 25 posto umjesto 30 posto koliko je predložila Komisija za regije čija je razvijenost ispod 75 posto europskog prosjeka. No i to je znatno više od sadašnjeg rješenja po kojom država članica u financiranju projekata sudjeluje s 15 posto svojih sredstava, a 85 posto dolazi iz kohezijskih sredstava.
 Michel je ostao pri prijedlogu Komisije da se smanji razdoblje za provedbu projekata za tri na dvije godine. 
SUMMIT EU-ZAPADNI BALKAN
U nedjelju navečer, 16. veljače u Bruxellesu će se održati  neformalni sastanak s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, a na sastanku će sudjelovati i Andrej Plenković kao premijer zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a.
 Na radnoj večeri, koju je organizira predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, sudjelovat će i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politikiu Josep Borrell. 
Sastanak je sazvan u sklopu priprema za neformalni sastanak na vrhu svih zemalja članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana, koji će se održati u Zagrebu, 6. i 7. svibnja.
Do sada se ovakve radne večere nisu organizirale na ovoj razini. U posljednjih pet godina takve je sastanke organizirala bivša visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Frederica Mogherini.
Sastanak se održava nekoliko dana nakon što je Komisija objavila prijedlog nove metodologije pristupnih pregovora.
DONATORSKA KONFERENCIJA ZA ALBANIJU
 U ponedjeljak, 17. veljače u Bruxellesu će se održati Međunarodna donatorska konferencija "Zajedno za Albaniju", na kojoj sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković. Donatorska konferencija se organizira kako bi se pomoglo Albaniji u saniranju štete slijedom katastrofalnog potresa koji je pogodio tu zemlju.

MINISTARSKI SASTANCI
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju dva ministarska vijeća. Prijepodne se sastaje Vijeće za vanjske poslove, koje čine ministri vanjskih poslova zemalja članica, a popodne Vijeće za opće poslove, to jest ministri za europske poslove.
 U ponedjeljak popodne sastaje se i ministri financija 19 zemalja eurozone, koji se tradicionalno sastaju uoči svakog sastanka Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN), a koji se održava u utorak.
 
EUROPSKI PARLAMENTARNI TJEDAN
 U utorak i srijedu u Bruxellesu se održava Europski parlamentarni tjedan, čiji je suorganizator ove godine Hrvatski sabor u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
 U okviru Europskog parlamenarnog tjedna održat će se Konferencija o Europskom semestru, Međuparlamentarna konferencija o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji te međuparlamentarni sastanci odbora u organizaciji odbora za gospodarsku i monetarnu politiku (ECON), zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i proračune (BUDG) Europskog parlamenta. Svim konferencijama i sastancima supredsjedat će zastupnici Hrvatskoga sabora. 
 Sudionicima Konferencije o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u EU-u, u srijedu, 19. veljače, obratit će se predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Europskoga parlamenta David Maria Sassoli.
IZASLANSTVO AMERIČKOG PREDSTAVNIČKOG DOMA U BRUXELLESU
 Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen primit će u ponedjeljak predsjednicu Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
 

(Hina) xsv yps

An unhandled error has occurred. Reload 🗙