Sud EU-a sutra donosi presudu o nadležnosti za slovensku tužbu protiv Hrvatske

Ako se Sud proglasi nenadležnim, postupak se automatski obustavlja. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedila bi rasprava o meritumu slovenske tužbe. Odluke Suda EU-a su konačne i na njih nema žalbe.
Odluka će biti donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i pol dana nakon objave mišljenja nezavisnog odvjetnika o ovom predmetu, koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente. Obično od objave mišljenja nezavisnog odvjetnika do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.
Moguće je da je ta brzina neizravno povezena s brexitom. Naime, sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Christopher Vajda, koji mora napustiti Sud istodobno kad i Velika Britanija Europsku uniju. Sudac izvjestitelj priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, objavio je 11. prosinca 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.
Nezavisni odvjetnik Pikamae smatra da sa stajališta prava EU-a, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.
Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije obvezan uvažiti mišljenje nezavisnog odvjetnika. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u približno polovici slučajeva.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.