Potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik Unije za vanjske i sigurnosne poslove Josep Borrell je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu otvorio raspravu o planu SAD-a za Bliski istok i odgovoru EU-s u skladu s međunarodnim pravom.
Iako je ocijenio da bi se konkretni prijedlozi poput američkih mogli pokazati korisnim te da bi mogli dati novi poticaj političkom procesu koji je dugo bio "zamrznut", Borrell ima ozbiljne primjedbe na plan SAD-a za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Američki predsjednik Donald Trump predstavio je u utorak dugoočekivani mirovni plan za Bliski istok koji je nazvao nazvao ostvarivim rješenjem dviju država i obećao da ni Izraelci ni Palestinci neće biti istjerani iz svojih domova.
Planom se predlaže uspostavljanje palestinske države s glavnim gradom u dijelovima Istočnog Jeruzalema, više nego dvostruko se povećava teritorij koji je trenutno pod palestinskom kontrolom, ali se priznaje izraelski suverenitet nad žodovskim naseljima na Zapadnoj obali. Prema Trampovom planu, buduća palestinska država bila demilitarizirani teritorij.
Jeruzalem bi ostao nepodijeljena izraelska prijestolnica
"Prijedlozi predstavljeni prije dva tjedna jasno dovode u pitanje parametre dogovorene na međunarodnoj razini. Teško je vidjeti kako bi ta inicijativa dovela za pregovarači stol obje strane", kazao je Borrell govoreći o Izraelu i Palestincima.
On je, kako je kazao, to prenio svojim američkim sugovornicima i dodao da se moramo zapitati da li plan administracije predsjednika Donalda Trumpa "predstavlja temelj za napredak ili ne".
Borrell je podsjetio da je EU vrlo glasan u svojoj potpori dogovornom rješenju o dvije države na temelju međunarodno dogovorenih parametara, u skladu s međunarodnim pravom.
To znači, nastavio je, rješenje koje podrazumijeva dvije države i koje je utemeljeno u parametrima Zaključaka Vijeća iz 2014., a koje uzima u obzir sigurnosne potrebe Izraela i Palestinaca, palestinske težnje za državnošću i suverenošću te kraj okupacije započete 1967.
Ocjenjujući da je to goruće pitanje od strateške važnosti za Europsku uniju, europski šef diplomacije je primjetio da na međunarodnoj razini jedva da ima nekog angažmana na rješavanju tog sukoba, ili, kako mu je rnedavno rekao jedan europski promatrač, "nema ni mira ni procesa".
Istaknuo je da njegova izjava o predloženom američkom planu nije stajalište Europske unije te da ne postoji jednoglasna odluka i stoga i nije mogao predstaviti usuglašeno mišljenje Vijeća.
"Dakle, ne radi se o jednoglasnoj odluci i ja je ne mogu predstaviti kao takvu, već samo kao izjavu Visokog predstavnika", rekao je Borrell.
Ocjenu da je teško razlučiti kako bi američki plan mogao dovesti dvije strane za pregovarači stol je na Vijeću za vanjske poslove podržalo 25 članica, a dvije su bile protiv.
U završnim je riječima ponovio dio izjave od 4. veljače u kojoj se obje strane pozivaju da se suzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza te da se Izrael suzdrži od namjere da pripoji dolinu rijeke Jordan.
Zastupnici u Europskom parlamentu podijeljeni su oko američkog plana za rješavanje pitanja Izraela i Palestinaca.
Ljevica mahom osudila američki plan, a krajnja ljevica ga nazvala "ilegalnim, ciničnim planom krajnjih desničara", te pozvali EU da prizna Palestinu,
Dio centra i desnica su upozorili na "egzistencijaslnu prijetnju Izraelu koja postaje sve opipljivija" te pozvali na kraj "europskog financiranja palestinskih terorističkih skupina", uz ocjenuu da Izrael nema sugovornika.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula je kazao da trajno rješenje sukoba Izraela i Palestinaca mora podrazumijevati "dvije neovisne, demokratske, konsolidirane te suverene države koje će omogućiti miran i siguran suživot ljudi s obje strane granice".
"Takvo rješenje mora biti utemeljeno na međunarodnom pravu", zaključio je Picula.