Zastupnici u Europskom parlamentu su u srijedu a plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o poštivanju vladavine prava u Mađarskoj i Poljskoj, a u rezoluciji usvojenoj u četvrtak ocijenili su da razgovori EU-a s Poljskom i Mađarskom još nisu doveli do toga da ove zemlje svoje djelovanje ponovno usklade s temeljnim vrijednostima EU-a.
Sporan je odnos u tim zemljama prema neovisnosti pravosuđa, slobodi govora, korupciji, pravima manjina te odnos prema migrantima i tražiteljima azila.
Izvješća i izjave Komisije, UN-a, OESS-a i Vijeća Europe ukazuju na to da se „od pokretanja članka 7. stavka 1. i u Poljskoj i u Mađarskoj stanje pogoršalo ”, ukazuje se rezolucija koju je podržalo 446 europarlamentaraca. Protiv rezolucije glasalo je 178 zastupnika, uglavnom iz redova Europskih konzervativaca i reformista i kluba zastupnika Identitet i Demokracija a 41 je bio suzdržan.
Među suzdržanima je, uz nezavisnog Mislava Kolakušića, bilo i četvero HDZ-ovih europarlamentaraca čija se Europska pučka stranka podijelila u glasovanju.
"Neuspjeh Vijeća da učinkovito koristi članak 7. i dalje ugrožava integritet zajedničkih europskih vrijednosti, međusobno povjerenje i vjerodostojnost Europske unije u cjelini", stajalište je Europskog parlamenta.
Članak 7 predviđa da Komisija ili jedna trećina zemalja članica ili Europski parlament, mogu predložiti Vijeću da većinom od četiri petine država članica (22 članice) utvrdi postojanje jasnog rizika od ozbiljnog kršenja europskih vrijednosti u nekoj članici. Prije nego što pristupi takvom utvrđivanju, Vijeće je dužno saslušati državu članicu o kojoj je riječ.
Nakon toga Europsko vijeće, koje čine šefovi država ili vlada, trebaju jednoglasno utvrditi da postoji ozbiljno kršenje europskih vrijednosti
Saslušanja koja je Vijeće organiziralo u skladu s člankom 7. Ugovora nisu ni redovita ni strukturirana, ocijenili su zastupnici i zatražili od Vijeća da tim zemljama uputi konkretne preporuke, uključujući rokove, kako bi se osiguralo poštivanje zakona EU-a, izvijestio je Europski parlament.
Zastupnici se žale da im nije bilo dopušteno sudjelovati u saslušanjima, pogotovo zbog toga što je Parlament pokrenuo postupak prema članku 7. te ustraju na tome da bi Parlament trebao dobiti priliku službeno predstaviti Vijeću svoj obrazloženi prijedlog.
U tekstu se također poziva Komisiju da upotrijebi sva sredstva kojima raspolaže kako bi spriječila teška kršenja zajedničkih vrijednosti, primjerice ubrzane postupke zbog povrede prava i zahtjeve za privremenim mjerama pred Sudom.
Konačno, u rezoluciji se naglašava "neposredna potreba" za mehanizmom EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji je predložio Parlament. To bi trebala biti godišnja neovisna provjera u kojoj se na jednak način ocjenjuje kako su sve države članice usklađivale svoje politike s vrijednostima utvrđenima u članku 2. Ugovora.
U rujnu 2018. Parlament je zatražio od Vijeća da učini nešto kako bi spriječilo mađarske vlasti u narušavanju temeljnih vrijednosti EU-a. Zastupnici su prije svega bili zabrinuti za neovisnost pravosuđa, slobodu izražavanja, prava manjina te zbog korupcije i stanja migranata i izbjeglica, podsjeća Europski parlament u svom priopćenju.
U slučaju Poljske, u prosincu 2017. Europska komisija je zatražila od EU-a da djeluje, zbog toga jer bila upozorena da je u toj zemlji ugrožena neovisnost pravosuđa. U rezoluciji usvojenoj u ožujku 2018. Europski se parlament složio sa stajalištem Komisije o rizicima u pogledu vladavine prava u Poljskoj.
U skladu s člankom 7. Ugovora, nakon ovih zahtjeva Vijeće može utvrditi da u tim zemljama postoji jasna opasnost od teškog kršenja vrijednosti EU-a, a to bi na kraju moglo dovesti do sankcija, poput suspenzije prava na glasanje u Vijeću.
Ministri EU-a održali su dva saslušanja s mađarskom vladom, u rujnu i prosincu 2019., a poljske su se vlasti branile pred Vijećem u tri navrata, između lipnja i prosinca 2018. godine.