„Imamo dobra očekivanja od hrvatskog predsjedanja. Nadam se da će do završetka tog predsjedanja biti zaključeni pregovori o proračunu, i da će oni biti zaključeni na odgovarajući način“, rekla je Ferreira za Hinu u Portu, gdje je u četvrtak i petak održan Forum gradova.
Na Forumu je sudjelovalo oko 800 predstavnika gradova, država i EU-a, a među temama je bilo smanjenje novca za kohezijsku politiku.
Kohezijska politika stoji iza tisuća projekata financiranih iz fondova EU kojima Bruxelles nastoji smanjiti razlike između bogatih i siromašnih dijelova bloka. Zemlje poput Njemačke i Finske, koje više uplaćuju u zajednički proračun nego što iz njega dobivaju, zahtijevaju rezanje izdataka u idućih sedam godina.
„Ne smijemo zaboraviti da se političari ponašaju prema onome što birači u njihovim zemljama mogu misliti. Što recimo njemački ili švedski građani misle o aktualnom korištenju proračuna? Što vi mislite da oni misle? Građane ondje zanima kako i na što se koristi njihov novac“, rekla je Ferreira u sjevernom gradu Portu.
Kohezijska politika mogla bi imati oko 10 posto manje novca nego u razdoblju od 2014. do 2020. godine pa bi se novac stavljen na raspolaganje Hrvatskoj mogao smanjiti za oko 6 posto. Preko kohezijske politike bila je, primjerice, sufinancirana gradnja Pelješkog mosta, digitilazirana administracija grada Zagreba i prenamijenjena bivša tvornica u Rijeci u centar kulture.
Transparentno korištenje novca iz kohezijske politike
Na drugom dijelu Portugala, u gradu Beji, u subotu je održan sastanak 17 zemalja okupljenih u grupi „Prijatelji kohezije“. Riječ je o zemljama koje više novca dobivaju iz zajedničkog proračuna nego što u njega uplaćuju pa traže da iznos novca za kohezijsku politiku ostane isti. Na sastanku je ispred Hrvatske sudjelovao premijer Andrej Plenković.
„Tim zemljama mogu poručiti neka se drže i neka što bolje koriste sredstva iz fondova. Neka dobro korištenje sredstava učine vidljivima. Vlade tih zemalja moraju pokazati građanima, svojima te onima iz zemalja koje više uplaćuju, da se taj novac troši na pravi način“, rekla je Ferreira, čiji je rodni Portugal također u skupini „Prijatelji kohezije“.
„Kohezijska politika je stara i bez nje Europa ne može funkcionirati. No građane zanima kako i na što se koristi taj novac, pa je potrebno pažljivo analizirati u kakve projekte odlazi. Neka vlade pokažu gdje ide taj novac i time ukažu na potrebu solidarnosti unutar EU-a“, dodala je.
Do odluke o proračunu tijekom hrvatskog predsjedanja?
Hrvatska od siječnja do lipnja predsjeda Vijećem EU-a, institucijom koja predstavlja glas vlada članica, a onda to predsjedništvo preuzima Njemačka. Zasad je neizvjesno hoće li do tada završiti pregovori oko višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Države članice su podijeljene oko njegovog iznosa, a unutar njega i oko kohezijske politike. Zbog izlaska Velike Britanije, koja je više uplaćivala u proračun nego je dobivala iz njega, bit će manje novca u proračunu. Bogatije zemlje traže dodatne rezove.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, napominje kako je utvrdila adekvatan iznos koji bi trebao pomiriti nesuglasice između bogatijih i siromašnijih.
„Europska komisija se neće odmaknuti od svog prijedloga. Zato što se i ne treba odmaknuti. Njen prijedlog je umjeren i adekvatan. On predstavlja razuman kompromis“, tvrdi 64-godišnja ekonomistica Ferrera.
Europski parlament je predložio da proračun EU-a u idućih sedam godina iznosi 1,3 posto bruto nacionalog dohotka (GNI) EU-a, Europska komisija je predložila 1,11 posto, a Finska, koja je predsjedala prije Hrvatske, predložila je 1,07 posto.
„Prijedlog finskog predsjedništva je odbijen kao neadekvatan. Idealno je da se pregovori vode između prijedloga Komisije i Parlamenta, odnosno između postotka od 1,1 i 1,3 posto. No Vijeće (u kojem se nalaze države) podiglo je puno buke“, rekla je Ferreira. „Komisija je sada zainteresirani promatrač, rasprava se sada vodi među zemljama, te s parlamentom“, dodala je.
Odluku o budućem proračunu EU-a mora jednoglasno donijeti Vijeće EU-a, odnosno sve države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
„Nadam se da će to biti učinjeno do kraja hrvatskog predsjedanja“, istaknula je Ferreira.
Ona je do preuzimanja mjesta povjerenice za kohezijsku politiku bila zamjenica guvernera Portugalske središnje banke od 2017. do 2019., a prije toga od 2004. do 2016. zastupnica u Europskom parlamentu ispred Socijalističke stranke.