Hrvatska će tijekom svog predsjedanja EU-om organizirati 6. i 7. svibnja „Zagreb samit“ na koji će biti pozvane i susjedne zemlje koje ne pripadaju zajedničkom bloku 27 država. Među njima je i Kosovo.
„Španjolska bi htjela sudjelovati na samitu, a hrvatske vlasti znaju za našu poziciju vezanu za tu temu. Vjerujem da je naša pozicija razumna“, rekao je izvor.
Španjolska je jedna od pet država EU-a koje nisu priznale nezavisnost Kosova od Srbije, proglašenu 2008. Grčka, Cipar, Slovačka i Rumunjska također nisu priznale Kosovo, no njihovo je stajalište blaže od španjolskog.
„S hrvatskom vladom smo još ranije razgovarali na različitim razinama pa ona zna kakvo je naše stajalište po tom pitanju, ne samo vezano za nadolazeći summit. Zasad nema novosti“, rekao je izvor iz španjolskog ministarstva vanjskih poslova.
Na posljednjem takvom samitu „EU-Zapadni Balkan“ u Sofiji 2018. Španjolska nije poslala premijera jer je sudjelovalo Kosovo. „Takva pozicija Španjolske, naravno, nije nikakva novost“, napominje izvor iz ministarstva.
Uskoro dijalog o budućem statusu Katalonije
Najava iz Madrida o mogućem novom izostanku premijera sa samita u Zagrebu došla je tjedan dana uoči najavljenih razgovora Sáncheza i Quima Torre, predsjednika regionalne katalonske vlade. Oni bi trebali otpočeti dijalog oko budućeg statusa Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku, koja je 2017. organizirala zabranjeni referendum o nezavisnosti pa jednostrano proglasila republiku Kataloniju. To odcjepljenje nije zaživjelo u stvarnosti, no otvorilo je politički sukob između Madrida i Barcelone.
Sánchez je u siječnju, u intervjuu za španjolsku javnu televiziju TVE, poručio da je jednostrano proglašenje neovisnosti Katalonije bilo greška i pozvao katalonsku vladu da to ne ponavlja „jer ni Škotska tako nešto ne razmatra (premda traži novi referendum o nezavisnosti)“.
Sánchez je na vlasti od ljeta 2018., a u siječnju je uspostavio novu vladu svoje Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE) i manjeg, lijevog Unidas Podemosa, što je prva koalicijska vlada u zadnjih 80 godina.
Nova vlada ostaje na istim pozicijama o Kosovu
Sánchezov prethodnik, bivši konzervativni premijer Mariano Rajoy zbog iste situacije s Kosovom odbio je sudjelovati na samitu „EU-Zapadni Balkan“ u svibnju 2018. u Sofiji. Tada je Bugarska predsjedala Vijećem EU-a pa organizirala samit i na njega pozvala Kosovo.
Rajoy je večer uoči samita došao u Sofiju na večeru lidera zemalja EU-a te tadašnjem bugarskom premijeru Bojku Borisovu objasnio zašto idući dan neće prisustvovati. Španjolska vlada je već unaprijed bila najavila da neće sudjelovati na sastanku na kojem sudjeluje Kosovo, teritorij kojeg Španjolska ne priznaje kao državu. Na samit je poslala svog stalnog veleposlanika pri EU-u Juana Pabla Garcíju-Berdoya.
Španjolska je tada bila jedina članica EU-a koja nije bila prisutna na sastanku šefova država. Deklaracija tog samita bila je neutralna po pitanju Kosova pa ju je Španjolska ocijenila „prihvatljivom“.
Josep Borrell, koji je od ljeta 2018. bio ministar vanjskih poslova, uoči napuštanja funkcije u lipnju 2019. rekao je da se pozicija Španjolske o Kosovu neće promijeniti bez obzira tko dođe na njegovo mjesto.
„Pozicija će biti ista. To je pozicija države. Nismo jedini na svijetu koji ne priznaju nezavisnost Kosova, samo da spomenem „male zemlje“ poput Kine i Indije s istim stajalištem. U ovom slučaju, kao i ostalima, potrebno je biti oprezan s međunarodnim pravom. No nismo veći papisti od samog Pape pa postignu li Srbija i Kosovo sporazum mi ćemo mu se priključiti“, bio je rekao Borrell (72) u lipnju u intervjuu za Hinu.
On je u prosincu otišao iz Madrida u Bruxelles na dužnost visokog povjerenika Europske komisije za vanjske poslove.
U siječnju je španjolska ministrica vanjskih poslova postala Arancha González Laya (50), izvršna direktorica Međunarodnog trgovinskog centra (ITC), nepoznata španjolskoj javnosti. Izvori iz španjolskog ministarstva vanjskih poslova rekli su Hini kako se njena pozicija prema Kosovu neće bitnije promijeniti.