O hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a u Kući Europe govorili su šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, potpredsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku Joško Klisović i Sandro Knezović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Utjecaj Europske unije
Klisović smatra da EU "ne grabi dovoljno brzo naprijed kao naši konkurenti", osobito kada je riječ o tehnološkom napretku i umjetnoj inteligenciji.
"Ako želimo biti utjecajni, onda moramo i reagirati", rekao je Klisović s kojim se slaže Grlić Radman.
"Mi namećemo sebe i moramo biti prodorni. Namećemo se s pozitivnim rješenjima i prijedlozima", dodao je Grlić Radman.
Klisović je upozorio na sporost EU-a u donošenju odluka. "Kada treba u kriznim situacijama brzo reagirati, Kina i Rusija brzo donose svoje odluke. EU se prvo mora sastati pa razgovarati pa razmatrati", rekao je Klisović.
Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja je upravo utjecajna Europa te Europa koja štiti, razvija se i povezuje.
"Bilo bi naivno za očekivati da će Hrvatska s obzirom na limitirane kapacitete pa i EU u šest mjeseci uspjeti riješiti prioritet Europe koja povezuje", smatra Knezović i podsjeća da je EU stalno u "procesu transformacije".
Proširenje EU-a
Zemljama zapadnog Balkana bi se na zagrebačkom samitu u svibnju trebala dati jasnija europska perspektiva i ispraviti "povijesna pogreška" blokiranja Sjeverne Makedonije i Albanije na putu prema EU.
Blokiranje tih dviju zemalja je prošle godine bilo "apsolutno strateški pogrešno", smatra Knezović, osobito s obzirom da je S. Makedonija "pokazala volju i kapacitet da promijeni vlastiti identitet".
"Želimo da zagrebački samit stvarno bude uspješan samit i u tom smislu ćemo djelovati kroz našu političku grupu u Europskom parlamentu, a i prema socijaldemokratskim vladama u državama članicama", rekao je Klisović.
Grlić Radman je podsjetio da su "sve hrvatske vlade uvijek bile u smislu proširenja okrenute pozitivno prema regiji".
"Mi želimo dijeliti europske vrijednosti s našim susjedima kako bismo osigurali mir, stabilnost, dugoročnu sigurnost i dobre odnose. Biti u europskoj obitelji je logično za zemlje zapadnog Balkana", dodao je hrvatski ministar.
Zeleni plan
Europska komisija je u prosincu prošle godine predstavila Europski zeleni plan koji sadržava mjere za usporavanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja.
Gotovo svi Europljani, njih 95 posto smatraju da je zaštita okoliša važna, a njih 77 posto smatra da zaštita okoliša može potaknuti gospodarski rast.
Klisović iz oporbenog SDP-a kaže da bez zelenih politika u Hrvatskoj "ne možemo biti vjerodostojan partner drugim europskim zemljama po tom pitanju" i dodaje da je naglasak na zelenoj politici "plan buduće političke agende SDP-a".
"Dok SDP čeka da se ozeleni, HDZ se već ozelenio. Hrvatska upravlja Zelenim planom (...), mi aktivno radimo na tome, samo čekajte naše rezultate", odgovorio mu je Grlić Radman.