"Htjeli bi da se prvo godišnje izvješće o vladavini prava stavi na stol tijekom njemačkog predsjedanja", rekao je Reynders novinarima u Zagrebu. Njemačka će Vijećem EU-a predsjedati nakon Hrvatske, od 1. srpnja ove godine.
Taj će dokument pripremati njegov resor, u suradnji s nacionalnim ministarstvima pravosuđa, parlamentima, civilnim društvom i ostalim dionicima. O tome će se savjetovati i s drugim tijelima poput Europskog parlamenta i njegovim pravosudnim odborom, te s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe.
Belgijanac je u srijedu svim članicama poslao zahtjev da imenuju kontakt osobu koja će biti predstavnik vlasti, a prvi susret na temu izvješća planiran je za 14. veljače.
Izvješće će govoriti o stanju vladavine prava u državama članicama, te o pitanjima poput borbe protiv korupcije i medijskog pluralizma.
"Krajnji cilj je da države poslušaju preporuke koje ćemo im dati nakon izvješća", rekao je bivši belgijski ministar financija, obrane i vanjskih poslova koji je povjerenik postao nakon što je prošle godine uz bivšu hrvatsku ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić bio u završnici natječaja za čelo Vijeća Europe.
Reynders ističe da će Komisija preporuke prvo pokušati implementirati kroz dijalog s vlastima država, a da će potom uslijediti politički pritisak Komisije, ali i unutar države, putem civilnih društava i medija.
"Velik dio građana ne vidi jasnu poveznicu između sudstva i svakodnevnog života. Moramo im jasnije pokazati koliko je pravosuđe važno", kazao je povjerenik.
Naglasio je da Komisiji preostaju i drugi alati poput prijave Europskom sudu pravde ili, ako se to uspije uvesti u novi višegodišnji financijski okvir, mehanizam koji će isplatu sredstava država uvjetovati stanjem vladavine prava. Bruxelles se trenutno oko vladavine prava spori s Poljskom i Mađarskom, protiv kojih je aktivirao članak 7. ugovora o EU-u.
"Sudac u Hrvatskoj, kao i u Španjolskoj, Belgiji i Francuskoj, nije samo nacionalni sudac, nego i europski. Mora primjenjivati nacionalne, ali i europske zakone", rekao je Reynders i istaknuo važnost umrežavanja europskih sudaca i dijeljenja dokaza između država.
"Nekad, kao recimo u slučaju dječje pornografije, treba djelovati protiv mreža koje su prisutne u nekoliko država članica", kazao je Belgijanac, zbog čega je važan sustav e-dokaza, dostupnih pravosuđu u više država. Pritom, upozorava Reynders, važno je i očuvati privatnost i temeljna prava građana.
Najavio je i kako će Komisija 19. veljače predstaviti dokument o umjetnoj inteligenciji jer građani još uvijek nisu pravno zaštićeni po tom pitanju.
"Primjerice, tvrtka koristi algoritme u regrutaciji zaposlenika s automatskim procesom intervjua. Je li moguće biti siguran da algoritam neće diskriminirati na temelju roda ili pripadnosti manjini?", rekao je Reynders, kao primjer navevši i pitanje kaznene odgovornosti u slučaju nesreće autonomnih vozila.