Komisija je iznijela svoje ideje o tome kako bi trebala izgledati Konferencija o budućnosti Europa i predlaže da započne s radom 9. svibnja ove godine na Dan Europe i traje dvije godine.
"Komisija predlaže da Konferencija počne 9. svibnja ove godine na Dan Europe. Ove godine obilježavamo 70. obljetnicu potpisivanja Schumanove deklaracije i 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Budući da početak Konferencije koincidira s hrvatskim rotirajućim predsjedanjem Vijećem EU-a, početni događaj mogao bi biti u Dubrovniku", kaže se u dokumentu Komisije.
Sam koncept, struktura, opseg i vremenski raspored treba se dogovoriti između triju glavnih institucija EU-a: Komisije, Vijeća i Parlamenta. Sa strane Komisije za organiziranje Konferencije o budućnosti Europe zadužena je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju.
Europski parlament je već definirao svoje stajalište u rezoluciji koju je usvojio 15. siječnja, a Vijeće će o tome raspravljati 28. siječnja. Hrvatsko predsjedništvo je zaduženo za usuglašavanje stajališta zemalja članica o tom pitanju.
Nakon što i Vijeće usvoji svoje stajalište, sve tri institucije trebale bi dogovoriti zajedničku izjavu u kojoj bi definirali koncept, strukturu, sadržaj i vremenski okvir.
"Konferencija o budućnosti Europe jedinstvena je prigoda da razmijenimo mišljenja s građanima, da ih slušamo, angažiramo, odgovorimo i objašnjavamo. Pojačat ćemo povjerenje između institucija EU-a i građana kojima služimo. Ovo je prigoda da pokažemo ljudima da se njihov glas sluša u Europi", izjavila je Šuica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako želi da svi Europljani daju svoj doprinos Konferenciji. "Samo zajedno možemo graditi našu Uniju budućnosti", izjavila je von der Leyen.
Komisija ističe da bi Konferencija trebala biti "novi javni forum za otvorenu, uključujuću, transparentnu i strukturiranu raspravu s građanima". Svoju ulogu u Konferenciji imali bi i nacionalni parlamenti u zemljama članicama.
Za poticanje interesa i sudjelovanja na Konferenciji trebalo bi koristiti sva raspoloživa sredstva, digitalna i nedigitalna, sportske događaje i festivale, kaže Šuica.
Konferencija bi po zamisli Komisije trebala biti organizirana na dva usporedna kolosijeka. Jednim dijelom rasprave bi se trebale usmjeriti na prioritete EU-a i ono što bi Unija trebala nastojati postići, od borbe protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova, gospodarstva u službi ljudi, socijalne pravde i jednakosti, digitalne transformacije, promicanja europskih vrijednosti do jačanja uloge EU-a u svijetu. Paralelno s tim, trebale bi se voditi rasprave o pitanjima demokracije i institucija, između ostaloga o konceptu glavnih kandidata i transnacionalnih lista za izbore za Europski parlament.
Komisija predlaže da se Konferencija odvija kroz dijaloge s građanima, što se već prakticiralo u zadnje vrijeme, uz dodatak nekih novih elementa kako bi se povećao doseg i utjecaj građana u oblikovanju europske budućnosti.
Od 2015. do 2019. godine organizirano je oko 1850 dijaloga s građanima na 650 lokacija diljem EU-a, u kojima je sudjelovalo preko 200 tisuća ljudi.
Komisija predlaže da se tijekom svakog rotirajućeg predsjedanja u sljedeće dvije godine po jedan događaj organizira izvan glavnih gradova kako se ne bi zanemarile lokalne sredine.
U prvoj polovici 2022. tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a trebali bi biti predstavljeni rezultati i preporuke s niza rasprava te bi se trebali razmotriti sljedeći koraci.
"Najvažniji cilj Konferencije o budućnosti Europe jest potaknuti i olakšati europskim građanima da sudjeluju u demokratskom procesu i izvan europskih izbora. Konferencija ne bi trebala zamijeniti predstavničku demokraciju, nego služiti kao njezina dopuna koja bi je trebala ojačati", kaže se u dokumentu Komisije.
Komisija ističe da u raspravi ne smije biti tabu tema i ne isključuje mogućnost promjene Ugovora EU-a.
Dubravka Šuica kaže kako je uvjerena da će Konferencija dati opipljive rezultate. "Ako ne može pokazati rezultate, bolje je da Konferencija i ne počinje", rekla je.