Taj plan bi trebao omogućiti da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. S obzirom da pojedine države članice i regije još uvelike ovise o fosilnim gorivima, predviđa se uspostava Mehanizma za pravednu tranziciju koji će pružati prilagođenu financijsku i praktičnu potporu za pomoć radnicima i generiranje potrebnih ulaganja u ta područja.
"Europski zeleni plan naša je vizija klimatski neutralne Europe do 2050., a u središtu su tog plana ljudi. Pred nama je preobrazba neviđenih razmjera, koja će uspjeti samo ako bude pravedna i ako u njoj budu sudjelovali svi. Pomoći ćemo našim građanima i regijama kojima će ta preobrazba biti teža kako nitko ne bi bio zapostavljen. Zeleni plan podrazumijeva velike potrebe za ulaganjima, a mi ćemo ih pretvoriti u prilike za ulaganja. Danas predstavljeni plan, kojim će se mobilizirati najmanje bilijun eura, pokazat će nam smjer i pokrenuti val zelenih ulaganja", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Komisija, koja je predstavila Europski zeleni plan 11. prosinca prošle godine, ističe da prijelaz prema održivom gospodarstvu zahtijeva znatna ulaganja u sve sektore te da se postojeći klimatski i energetski ciljevi za 2030. mogu postići samo ako se do 2030. godišnje bude ulagalo dodatnih 260 milijardi eura.
Plan ulaganja za europski zeleni plan ili Plan ulaganja za održivu Europu predstavlja investicijski stup Zelenog plana. Kroz taj plan mobilizirat će se najmanje jedan bilijun održivih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća, a dio plana je i Mehanizam za pravednu tranziciju, koji će u razdoblju koje pokriva sljedeći Višegodišnji financijski okvir 2021-2027 mobilizirati 100 milijardi eura, namijenjenih građanima i regijama koje će najviše koštati tranzicija prema niskougljičnom društvu.
Oko polovice ciljanih ulaganja od jednog bilijuna došlo bi iz europskog proračuna. Komisija je predložila da se 25 posto od ukupnog iznosa sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2021-2027 usmjeri na rješavanje problema klimatskih promjena i zaštitu okoliša i to iz nekoliko fondova poput Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj itd.
Pod pretpostavkom da će se i nakon 2027. godine do kraja desetljeća zadržati najmanje isti ciljevi, dolazi se do iznosa od 503 milijarde eura iz europskog proračuna.
Tom iznosu pridodalo bi se 114 milijardi eura nacionalnog sufinanciranja ekoloških projekata.
Program InvestEU, koji je nastavak Europskog fonda za strateška ulaganja iz Junckerova plana, trebao bi mobilizirati oko 279 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja u projekte koji vode prema zelenoj tranziciji. On će osigurati bankovna jamstva kako bi Europska investicijska banka i nacionalne razvojne banke mogle investirati u rizičnije projekte.
Kako bi se osiguralo da nitko ne ostane zapostavljen, Mehanizam za pravednu tranziciju mobilizirat će u razdoblju 2021-2027 najmanje 100 milijardi eura uz pomoć sredstava iz europskog proračuna, nacionalnog sufinanciranja te doprinosa iz InvestEU-a i Europske investicijske banke. Ako se sedmogodišnje razdoblje protegne na 10 godine, Mehanizam za pravednu tranziciju mobilizirao bi u desetgodišnjem razdoblju oko 143 milijarde eura.
Mehanizam za pravednu tranziciju imat će tri glavna izvora financiranja. Prvi je Fond za pravednu tranziciju za koji će biti izdvojeno 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem VFO-u.
Da bi mogle povući svoj dio sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju, države članice trebat će u dijalogu s Komisijom izraditi teritorijalne planove za pravednu tranziciju te u njima utvrditi teritorije kojima je potrebna pomoć. Još više sredstava dostupno im je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus, a same će osigurati i dodatna sredstva na nacionalnoj razini.
Ukupna vrijednost tih sredstava iznosit će 30 – 50 milijardi eura, čime će se mobilizirati još veća ulaganja. Za svaki euro iz toga Fonda regija u kojoj se provodi projekt morala bi iz sredstava koje ima u okviru kohezijske omotnice izdvojiti najmanje 1,5 a najviše 3 eura. One regije koje su siromašnije izdvajale bi manje, dok one razvijenije izdvajale bi razmjerno svojoj razvijenosti.
Bespovratna sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju prvenstveno su namijenjena regijama. Konkretno, davat će se potpora radnicima za razvoj vještina i kompetencija za tržište rada budućnosti.
Komisija navodi pet kriterija za raspodjelu 7,5 milijardi eura, koji se odnose na intenzitet emisije stakleničkih plinova na regionalnoj razini, broj zaposlenih u industriji u tom području, proizvodnju ugljena i treseta te nafte iz škriljevca.
Drugi dio Mehanizma za pravednu tranziciju je poseban program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU, kojim će se mobilizirati ulaganja u vrijednosti do 45 milijardi eura. Cilj je privući ulaganja iz privatnog sektora, uključujući ulaganja u održivu energiju i promet, kako bi se gospodarstvima u tim regijama osigurali novi izvori rasta.
Treći je Instrument za kreditiranje u javnom sektoru uz uključivanje Europske investicijske banke koji se podupire iz proračuna EU-a. On će omogućiti mobilizaciju ulaganja u iznosu 25 – 30 milijardi eura. Tim će se instrumentom osigurati zajmovi za javni sektor, primjerice za ulaganja u mreže centraliziranoga grijanja i obnovu zgrada. Komisija će u tu svrhu u ožujku 2020. predstaviti zakonodavni prijedlog.
Projekti koji će se financirati u okviru Plana ulaganja za održivu Europu trebaju pridonijeti ostvarenju ciljeva Zelenog plana, omogućiti energetski čiste industrije cirkularnog gospodarstva koje će stvarati visokokvalitetna radna mjesta.