Charles Michel i Ursula von der Leyen su na plenarnoj sjednici EP-a sa zastupnicima raspravljali o zaključcima sastanka na vrhu EU-a od 12. i 13. prosinca.
Michel je uvjeren da sljedeći institucionalni ciklus predstavlja izvanrednu priliku za budućnost europskog projekta te da ova politička generacija mora biti dostojna izazova europskog projekta.
"Kao prvo, imamo ambiciju zaključiti mirovni sporazum s prirodom", kazao je Michel, dodajući da su klimatske promjene prijetnja te da je Vijeće jednoglasno postiglo sporazum vezan uz ugljično neutralno gospodarstvo do 2050.
Von der Leyen je izrazila zadovoljstvo što je Vijeće podržalo cilj Komisije o klimatskoj neutralnosti do 2050. i istaknula potrebu da se europskim zelenim planom stane na kraj ostvarivanju gospodarskog rasta utemeljenom na "grabežljivosti".
"Želimo ostvariti model rasta koji će našem planetu vratiti više nego što mu oduzimamo. Radi se o preobrazbi strategije rasta na europskom kontinentu, predugo se rast u svijetu temeljio na grabežljivosti", istaknula je šefica Komisije.
Po njezinim riječima, ljudi su oduzimali resurse okolišu, a u zamjenu su proizvodili otpad i onečišćenje, dodajući da se to mora promijeniti.
"Vodstvo u zaštiti okoliša i snažna industrijska baza koja je ujedno inovativna moraju biti dvije strane iste medalje", smatra von der Leyen.
Michel također smatra da je preobrazba gospodarstva prilika za inovaciju, prilika da EU postan "pionir i vodeći akter u smislu zelenih tehnologija".
Oboje su u više navrata istaknuli da kako bismo podržali "čiste" inovacije trebamo ulagati u obrazovanje i razvoj vještina.
"Načelo koje sam nazvala konkurentskom održivošću mora biti načelo kojim se mora ravnati naša gospodarska i tržišna politika u budućnosti", poručila je von der Leyen.
Predsjednik Vijeća ističe da je probrazba gospodarstva "ogroman korak u pravom smjeru", ali je i upozorio da prijelaz mora biti pravičan i uravnotežen sa socijalnog gledišta, a naravno potrebna su mu i odgovarajuća financijska sredstva.
"Europska investicijaka banka (EIB) najavila je veliki paket sredstava kako bi se uzeli u obzir i određeni elementi, uključujući i solidarnost, zato što se uzima u obzir da nemaju sve države članice jednako polazište, ne nalaze se u apsolutno identičnoj poziciji", kazao je Michel, ističući da je važno da imamo strategiju koja poštuje odabir država članica vezano uz njihovu energetsku situaciju.
Von der Leyen također podsjeća da zemlje članice nemaju jednako polazište te da se suočavaju se s različitim problemima.
"Poljska će, primjerice, velika rudarska područja za vađenje ugljena morati preobraziti, kao što je to svojevremeno učinila i Njemačka, te traži više vremena kako bi razmotrila naš prijedlog o Mehanizmu za pravednu tranziciju", objasnila je predsjednica Komisija.
Ističe da Uniji predstoji velika zadaća i da će dobiti tu bitku samo ako će tri europske institucije zajedno raditi.
Poljska, veoma ovisna o ugljenu, nije na samitu Europskog vijeća 13. prosinca htjela preuzeti obvezu glede ugljične neutralnosti do 205., ali nije ni blokirala donošenje zaključaka.
Češka proizvodi gotovo polovicu električne struje od ugljena i želi ga većinom ukinuti kroz idućih 20 godina te jednim dijelom zamijeniti novim nuklearkama.
Mađarska ovisi o nuklearnoj energiji za proizvodnju gotovo trećine svojih energetskih potreba. Ugljenom pokriva manje od 15 posto svojih potreba i želi ga ukinuti do 2030. i zamijeniti mješavinom nuklearne energije, plina, obnovljivih izvora te uvozom energije.
Charles Michel je na tom samitu pohvalio "veoma snažan signal" koji je Europa poslala dan nakon predstavljanja Europskog zelenog pakta - opširne smjernice Komisije predsjednice von der Leyen koje trebaju omogućiti da EU do sredine stoljeća postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Europska komisija Zelenim planom za klimatsku neutralnost do 2050. predviđa mobilizaciju 100 milijardi eura investicija u regijama koje ovise o fosilnim gorivima i koje će najviše osjetiti teret klimatske tranzicije.
A kako bi Unija ostvarila svoje ambicije trebaju joj i adekvatna sredstva za njihovu realizaciju i to je srž rasprave o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), potvrdili su Michel i von der Leyen
"Sljedeći europski proračun biti će vrlo složen, radi se o složenom i teškom pitanju zbog jaza koji stvara brexit (...) i znamo da to znači da će članice trebati uplaćivati više, a neke druge članice će primiti više", rekao je Michel.
Smatra da se VFO ne smije svesti samo na raspravu o postotku europskog BDP-a i doprinosu država članica, već se radi o tome što zaista želimo učiniti u godinama koje su pred nama.
"Biti će važna adekvatna ravnoteža između tradicionalnih europskih politika poput kohezije i poljoprivrede s jedne strane i novih politika, novih izazova poput migracije, klimatskih promjena i inovacije", kazao je Michel.
Von der Leyen je poručila da će Komisija u potpunosti podržati predsjednika Vijeća u nastojanju da se postigne uravnotežen pravičan i ambiciozan kompromis o VFO-u.
"Nužno je biti dosljedan ambicijama i obvezama koje smo preuzeli. Ako je proračun nedovoljno obiman predstoji nam rasprava o novim vlastitim sredstvima za EU", kazala je von der Leyen.
Govoreći o VFO-u, Michel je podsjetio da su različitim državama bitne različite stvari, da je primjerice nekim državama važno pitanje migracija, a drugim socijalni i fiskalni damping.
"Moramo postići kompromis, moramo se probližiti u stajalištima i donijeti odluku", kazao je Michel.
Komisija von der Leyen smatra da bi barem 25 posto dugoročnog proračuna EU-a, Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., trebalo biti posvećeno mjerama za klimu.
Po finskom prijedlogu, europski proračun bi imao gornju granicu od 1,07 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a.
To je manje od 1,11 posto koliko je predložila Komisija i 1,3 posto koliko je predložio Europski parlament, ali više od 1 posto koliko predlaže Njemačka, najveći neto uplatitelj, koju podržava Nizozemska.
Brexit: EU za što bliskije partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom
Govoreći o brexitu, von der Leyen je kazala da se nakon uvjerljive pobjede premijera Borisa Johnsona na prijevremenim izborima sada očekuje ratifikacija sporazuma o povlačenju do 31. siječnja, nakon čega se prelazi u sljedeću fazu.
"Formirati ćemo naš budući partnerski odnos koji će biti što je bliskij moguće za naša poduzeća i dobobot naših studenata, no taj će odnos svakako biti drugačiji nego što je danas", kazala je predsjednica Komisije.
Rokovi pred nama su veliki izazov, dodala je i istaknula da krajnji rok u prosincu 2020. ostavlja vrlo malo vremena za zaključivanje novog pakta o slobodnoj trgovini i suradnji.
"Ako ne budemo u stanju zaključiti ugovor do tog roka ponovno ćemo se naći na jednoj ivici i to je svakako nešto što će našteti našim interesima", upozorila je von der Leyen.
Ističe, međutim, da će to imati veći učinak na Ujedinjenu Kraljevinu nego na nas je će Unija i dalje uživati u dobrobitima jedinstvenog tržišta, carinske unije i 750 međunarodnih sporazuma sa svojim partnerima.
"Međutim, nama to nije u interesu. Mi ćemo organizirati pregovore kako bismo uistinu na najbolji mogući način iskoristitili ovo razdoblje i prvog velječe ćemo biti spremni predložiti mandat za pregovore", kazala je čelnica Komisije.
Michel je poručio da je Vijeće spremno raditi s ostalim institucijama kako bi se dalje proces razvijao transparentno te da je u pregovorima primarno osigurati "jednaka pravila igre".
"Nadam se da će svi akteri u konačnici dovesti do toga da se uistinu ostvari zaštita europskih interesa, a isto tako da se ostvari bliska suradnja s Ujedinjenom Kraljevinom vezano uz ekonomska i trgovinska pitanja te pitanja u području obrane", kazao je Michel.
U raspravi je čelnik pučana (EPP) Manfred Weber kazao da finsko predsjedanje nije odrazilo koje su investicije nužnu za budućnost Europe.
Osvrnuvši se na brexit, kazao je da "onaj tko je izvan EU-a ne može računati s istim standardima kao da je unutra".
"Onaj tko želi na naše tržište morati će poštivati naša tržišna pravila ", kazao je Weber.
Također je pozvao Vijeće da da zeleno svijetlo razgovorima o proširenju Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
Iratxe Garcia Perez, čelnica socijaldemokrata, (S&D), je kazala da odluka Vijeća o klimi ide u "pravom smjeru, ali da je VFO bio problematična tema i da ga njezin klub zastupnika u ovom obliku neće podržati".
U govoru se zahvalila "europskim zastupnicima iz Velike Britanije koji su posljednjih 46 godina pisali europsku povijest".
Dacian Ciolos iz skupine Renew Europe je rekao da klimatski projekt treba pretvoriti u novu priliku za EU na globalnoj sceni.
Izrazio je žaljenje zbog odlaska Velike Britanije i dodao da to "nije kraj naše zajedničke priče" te da treba pronaći novi način za buduću suradnju.
Ska Keller, (Zeleni/EFA), je zabrinuta zbog neuspjeha UN-ove konferencije o klimi u Madridu - COP25 i upozorila da je potrebno ranije ostvariti klimatsku neutralnost jer će 2050. biti već prekasno.
Smatra da je brexit i dalje tragedija, ali je i izazila nadu da ćemo Britancima jednog dana moći reći "dobrodošli natrag".
Geoffrey Rey Van Orden je kazao da Ujedinjena Kraljevina i EU moraju brzo razvoti opsežno partnerstvo te da će to biti veliki izazov u 2020.