Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

 U srijedu, 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije, u briselskoj palači lijepih umjetnosti Bozar, održat će se gala koncert na kojem će nastupiti jedan od najznačajnih i najsvestranijih kontratenora današnjice Max Emanuel Cenčić i operna diva, svjetski poznata mezzosopranistica Renata Pokupić, Hrvatski barokni ansambl te vokalni ansambl Antiphonus. Kulturni centar Bozar uobičajeno je mjesto u kojem svako rotirajuće predsjedništvo organizira obilježavanje početka svoga predsjedanja.
U srijedu će jedan od simbola belgijskog glavnog grada Manneken Pis, kipić dječaka koji mokri, biti odjeven u hrvatsku narodnju nošnju.
 Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. U utorak će hrvatski premijer Andrej Plenković predstaviti prioritete hrvatskog predsjedanja nakon čega će uslijediti rasprava sa zastupnicima.
Program hrvatskog predsjedanja usmjeren je na četiri glavna prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.
Teme kojima će se hrvatsko predsjedništvo baviti obuhvaćaju brexit i dugoročni proračun EU-a, politika proširenja na zemlje zapadnog Balkana, te politika prema istočnom susjedstvu.
 Komisija će u utorak popodne predstaviti dugoočekivane zakonodavne prijedloge o „mehanizmu i fondu za pravednu tranziciju”, nakon čega će uslijediti rasprava.
 Europska komisija će predložiti fond za pravedan prijelaz u bezugljično društvo i investicijski plan za održivu Europu.  EU želi s fondom za pravednu tranziciju pomoći državama koje su uvelike ovisne o fosilnim gorivima, ponajviše Poljskoj, koja je u prosincu na samitu EU-a bila jedina članica koja nije preuzela obvezu o klimatskoj neutralanosti do 2050. Fond bi se trebao oslanjati na tri stupa: na sredstva za kohezijsku politiku, novom investicijskom programu InvestEU i kapitalu Europske investicijske banke.
 Nakon plenarne rasprave u prosincu s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen o ukupnom paketu za zeleni plan, zastupnici će u srijedu glasovati o rezoluciji u kojoj će iznijeti stajališta Parlamenta.
 Očekuje se da će se u tekstu rezolucije poduprijeti cilj o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i ponoviti poziv Parlamenta na reviziju ciljeva EU-a za smanjenje emisija do 2030., uoči konferencije UN-a o klimatskim promjenama koia će se održati u prosincu 2020. u Glasgowu.  
 Ova plenarna sjednica je prva ovogodišnja sjednica u Strasbourgu, prva od kada je Hrvatska preuzela rotirajuće predsjedništvo i prva za dva katalonska zastupnika te zadnja strasbourška sjednica za zastupnike iz Velike Britanije.
  Bivši katalonski predsjednik Carles Puigdemont i bivši katalonski ministar  Antoni Comin prvi put će sudjelovati na sjednici Europskog parlamenta, iako su izabrani još u svibnju. Oni su u vrijeme europskih izbora boravili u Belgiji i nisu mogli preuzeti mandat jer bi se za to morali pojaviti u Španjolskoj gdje bi bili uhićeni. Sud EU-a je prošli mjesec presudio da zastupnicima počinje mandat s danom objave rezultata izbora za Europski parlament, da imaju zastupnički imunitet te da mogu preuzeti mandat. Međutim, u Strasbourgu neće biti trećeg zastupnika iz Katalonije, bivše potpredsjednika Katalonije Oriola Junquerasa, koji je u Španjolskoj osuđen na 13 godina zatvora zbog svoje ulogu u pokušaju otcjepljenja od Španjolske. Vrhovni sud Španjolske je odlučio da mu unatoč presudi Suda EU-a ne pripada zastupnički imunitet i da ga ne priznaje kao europskog zastupnika.
 Ovo će biti i zadnja strasbourška sjednica za britanske zastupnike, budući da Ujedinjena Kraljevina napušta EU 31. siječnja. Međutim, oni će biti na još jednoj plenarnoj sjednici, onoj u Bruxellesu 29. i 30. siječnja na kojoj bi Europski parlament trebao potvrditi sporazum o izlasku Velike Britanije.
   Odlaskom Velike Britanije broj zastupnika Europskog parlamenta smanjit će se s 751 zastupnika na 705, a broj hrvatskih zastupnika povećat će se s 11 na 12. Hrvatskim eurozastupnicima pridružit će se kao 12. zastupnica Romana Jerković iz SDP-a.
 Nakon rasprave s predsjednikom Vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen u srijedu ujutro, Parlament će u podne glasati o rezoluciji o svojoj viziji predstojeće konferencije o budućnosti Europe.
 Zastupnici žele da mišljenje građana bude u središtu opsežnih rasprava o tome kako riješiti unutarnje i vanjske izazove koji nisu mogli predvidjeti u vrijeme popisivanja Ugovora iz Lisabona. Konferencija bi trebala započeti 2020., a trajat će dvije godine.
 Zastupnici će raspravljati i glasati o rezoluciji o dosadašnjem tijeku postupka u okviru članka 7. protiv Mađarske i Poljske.
 Prema članku 7. Ugovora, na temelju zahtjeva Komisije i Parlamenta, Vijeće može utvrditi da u pojedinim zemljama postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti EU-a. Prije nego što donesu takvu odluku, ministri trebaju saslušati stajalište nacionalnih vlasti.