Nezakonodavna rezolucija, usvojena u četvrtak sa 500 glasova za, 91 protiv i 50 suzdržanih, poziva Vijeće da hitno zaključi EU ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija izvijestio je Europski parlament.
U rezoluciji se poziva sedam država članica koje su potpisale, ali još nisu ratificirale Konvenciju da to učine bez odlaganja, a to su Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Latvija, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina.
Za rezoluciju su glasali hrvatski europarlamentarci iz SDP-a, Biljana Borzan, Tonino Picula i Predrag Matić, te Valter Flego iz IDS-a. Ruža Tomašić (HKS/Europski konzervativci i reformisti) je glasala protiv dok su Dubravka Šuica i Karlo Ressler iz HDZ-a bili suzdržani. U glasovanju nisu sudjelovali HDZ-ovi Tomislav Sokol i Željana Zovko te neovisni zastupnici Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić.
Europarlamentarci su u rezoluciji osudili napade i kampanje protiv Konvencije u nekim zemljama, koje se temelje na namjernom pogrešnom tumačenju i lažnoj prezentaciji njenog sadržaja u javnosti.
Zastupnici traže da Komisija u sljedećoj Europskoj rodnoj strategiji kao prioritet doda borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Također traže od Komisije da podnese zakonski akt koji se bavi svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja - uključujući i online zlostavljanje i kibernasilje - i zalažu se za uvrštavanje nasilja nad ženama u popis teških kaznenih djela na razini EU-a.
Sve države članice trebale bi osigurati da se Konvencija pravilno provodi i primjenjuje dodjeljivanjem odgovarajućih financijskih sredstava i ljudskih resursa resornim službama. Od ključne važnosti je i omogućiti odgovarajuću obuku osoblja koje se bavi žrtvama (suci, liječnici, policijski službenici itd.).
Parlament također ponavlja svoje stajalište da podupire izdvajanje 193,6 milijuna eura za mjere sprječavanja i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja u programu Prava i vrijednosti.
Istanbulska konvencija, koju je Vijeće Europe usvojilo 2011. godine, stupila je na snagu 2014., a EU ju je potpisala u lipnju 2017. godine. To je prvi međunarodni instrument te vrste.
Njome se uspostavlja sveobuhvatan okvir mjera za sprečavanje takvog nasilja, pružanje potpore žrtvama i kažnjavanje počinitelja, navodi Europski parlament.
Prema istraživanju Agencije za temeljna prava iz 2014. godine, svaka treća žena u EU-u doživjela je fizičko i / ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine. Udio od 55 % žena suočeno je s jednim ili više oblika seksualnog uznemiravanja (11% je bilo podvrgnuto kiber maltretiranju) a jedna od 20 žena je silovana, napominje EP u priopćenju.