Čelnici zemalja Prijatelja kohezije na skupu u Pragu brane svoje interese u dugoročnom proračunu EU-a

 Ovo je drugi takav skup u posljednjih godinu dana. Prošle godine krajem studenoga u Bratislavi je održan prvi sastanak te skupine nakon što je Komisija u svibnju 2018. objavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje 2021-2027. 
 Skupinu čine Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka. Na sastanku sudjeluje i povjerenik za proračun Guenther Oetinger.
 Hrvatskog premijera Andreja Plenkovića uoči toga sastanka, u ponedjeljak navečer, primit će domaćin skupa, češki premijer Andrej Babiš.
 U novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodovnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih priorietata poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike. 
 Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna i povećanje izdavajanja zemalja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a
 Europska komisija je 2. svibnja prošle godine predložila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
 Višegodišnji financijski okvir za 2021.-2027. prvi je koji se dogovara bez Velike Britanije, koja je veliki neto uplatitelj u europski proračun. Odlaskom Velike Britanije europski proračun gubi između 12 i 14 milijardi eura godišnje.
 Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predložila dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,114  posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). Sadašnji VFO za razdoblje 2014-2020 dogovoren je u visini 1087 milijardi eura u preuzetim obvezama, što je 1,03 posto BND-a 28 država članica.
  S prijedlogom Komisije nitko nije zadovoljan. Zemlje članice su, kada je riječ o proračunu, tradicionalno podijeljene  u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prvu skupinu neki nazivaju i 'klub škrtaca', a druga su 'prijatelji kohezije'.
 Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinaciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.
 Po novom prijedlogu Europske komisije, države članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.
U sadašnjem višegodišnjem proračunu vrijedi pravilo N+3, što znači da se projekt ugovoren u sklopu kohezijske politike može provesti u tri godine nakon ugovaranja. Sada Komisija predlaže da se to postupno smanji na dvije godine.
  Čelnici 16 zemalja iz skupine Prijatelji kohezije zatražili su u deklaraciji koju su usvojili na sastanku krajem studenoga prošle godine u Bratislavi da sredstva za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku ostanu na  razini višegodišnjeg proračuna 2014-2020. 
  S druge strane, dio zemalja koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju traže da se proračun dodatno smanji na 1 posto BND-a. U sljedećem sedmogodišnjem proračunu morat će se pomiriti dvije stvari - odlazak Velike Britanije, koja je veliki neto-uplatitelj i povećanje sredstava za nove prioritete poput ulaganja u sigurnost, migracije i digitalnu transformaciju.
  Finsko predsjedništvo pripremilo je kao temelj za raspravu na zadnjem sastanku na vrhu EU-a u listopadu prijedlog koji je negdje na sredini između zahtjeva da se proračun ograniči na 1 posto BND-a i iznosa koji je predložila Komisija.
  Finci su tako predložili izdvajanje u europski proračun na razini između 1,03 i 1,08 posto BND-a, što bi bilo negdje do 1100 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje.
 Rasprava je pokazala da ni oko takvog pristupa nema nikakve suglasnosti.
 Sudeći po sadašnjim pozicijama, gotovo ne postoje nikakvi izgledi da se dogovor o VFO-u postigne na predstojećem samitu EU-a sredinom prosinca u Bruxellesu, što znači da će doći na stol Hrvatskoj za vrijeme njezina predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine.
 Za postizanje dogovora o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka u Europskom vijeću, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica.  
On služi kao osnova za pregovore unutar Vijeća kojima će se osigurati da sve države članice sudjeluju u dogovoru: za postizanje dogovora potrebna je jednoglasna odluka.
 Za zaključenje postupka donošenja odluke potrebna je suglasnost Europskog parlamenta, što znači da Parlament može odobriti ili odbiti stajalište Vijeća, no ne može unositi izmjene u to stajalište.