FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Oettinger kaže da neće biti dogovora o europskom proračunu do kraja ove godine

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 30. listopada 2019. (Hina) - Europski povjerenik za proračun Guenther Oettinger izjavio je u srijedu kako ne očekuje da će čelnici EU-a postići dogovor o sedmogodišnjem proračunu za razdoblje  2021-2027 do kraja godine, što znači da će se pregovori o tome nastaviti za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

"Mislim da će u prosincu biti postignut određeni napredak, ali neće biti dogovora", rekao je Oettinger na konferenciji za novinare.
Čelnici zemalja članica EU-a su na summitu u lipnju zaključili da bi dogovor o višegodišnjem financijskom okviru trebalo postići do kraja ove godine.
Oettinger ističe da sadašnjem predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku mandat istječe za mjesec dana 1. prosinca te da, ako on ne uspije postići dogovor s čelnicima zemalja članica, onda njegov nasljednik Charles Michel to sigurno neće moći u prvih nekoliko tjedana nakon što preuzme dužnost.
Oettinger je dobar dio konferencije za novinare potroši na demantiranje da će neke zemlje, u prvom redu Njemačka, uplaćivati znatno više u europski proračun nego što je sada slučaj.
Financial Times je pisao da će prema procjenama vlade u Berlinu, njemački doprinos europskom proračunu narasti s 15 milijarda eura 2020. na 33 milijarde 2027. 
"To je potpuna laž i potpuno krivo", rekao je Oettinger, dodajući da se to ne slaže s brojkama o kojima je Komisija raspravljalo s njemačkom vladom.
Oettinger kaže da će njemački doprinos 2021. biti 18,1 milijardi eura, a 2027. će narasti na 23,5 milijarde. Istaknuo je da se pri tom mora uzeti u obzir inflacija i rast bruto nacionalnog dohotka.

Višegodišnji financijski okvir je ključni dokument Europske unije i dogovor o tome uvijek se teško postizao. S jedne strane su zemlje neto-platitetljice, one koje više uplaćuju nego što dobivaju iz europskog proračuna, a s druge neto-korisnice kojima sredstva iz europskog proračuna uvelike pomaže u približvanju razvijenijim članicama. Prve redovito traže manji proračun, a druge veći.

Dodatni problem ovoga puta je što iz EU-a izlazi Velika Britanija, koja je veliki neto-platitelj, a s druge strane su narasle potrebe za financiranjem novih politika poput investicija u digitalnu infrastrukturu, obranu, sigurnost, granice. Najveći dio europskog proračuna odlazi na poljoprivrednu politiku te na kohezijska sredstva kojima se siromašnjim članicama pomaže da brže dostignu standarde razvijenih zemalja.

(Hina) xsv ysl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙