Komisija požuruje zemlje članice da se dogovore oko dugoročnog proračuna

"Komisija je u proljeće prošle godine podnijela prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a koji su svi prepoznali kao kvalitetnu osnovu za pregovore. Otada je prošlo šesnaest mjeseci i prevalili smo dug put, ali vremena je sve manje. Sada svi trebamo raditi na postizanju kompromisa. Moramo zasukati rukave i dovršiti započeti posao. U doba velikih izazova Europa si ne može priuštiti odgodu dugoročnog proračuna. Građani od nas očekuju rezultate; sada je vrijeme da preuzmemo odgovornost. Vrijeme je za odluku", izjavio je povjerenik za proračun Guenther Oettinger.
Na svom zadnjem summitu u lipnju, čelnici država članica odgodili su raspravu o dugoročnom proračunu za listopadski summit, ali sada prijeti opasnost da taj sastanak bude potpuno u znaku brexita. U lipnju su čelnici također zaključili da bi dogovor o proračunu trebao biti postignut do kraja ove godine.
"Komisija je čvrsto uvjerena da je poštivanje tog roka iznimno važno za stotine tisuća studenata, poljoprivrednika i istraživača diljem Europe, ali i za sve ostale koji koriste sredstva iz proračuna EU-a", ističe se u priopćenju Komisije.
Komisija je u svibnju prošle godine predložila dugoročni proračun na razini od 1,114 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) država članica EU-27. 
Pozicija dijela zemalja članica koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju jest da se proračunski rashodi ograniče na 1 posto BND-a, što Komisija smatra nemogućim s obzirom na prioritete i ciljeve koji se žele postići sredstvima iz zajedničkog proračuna.
S druge strane, Eurposki parlament će u četvrtak izglasati rezoluciju u kojoj će tražiti izdvajanje u visini 1,3 posto BND-a, što se također čini nerealnim jer je teško pretpostaviti da bi zemlje članice na to pristale.
Po prijedlogu Komisije, Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021-2027 bio bi veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014-2020 ali su predviđeni i nešto manji iznosi za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
Riječ je o prijedlogu za EU27, dok je sadašnji rađen za 28 članica EU-a. Zbog izlaska Velike Britanije europski proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim te rupe na prihodovnoj strani, trebat će povećati rashodovnu stranu s obzirom na potrebu financiranja novih priorietata poput zaštite granice, migracija i obrambene politike.
Prema prijedlogu Komisije, novi prioriteti financirali bi se kombinacijom novih prihoda s oko 80 posto i preraspodjelom i uštedama u nekim stavkama od oko 20 posto.
Komisija je predložila i ukidanje složenog sustava rabata, želeći iskoristiti najavljeni odlazak Velike Britanije iz EU-a.
Riječ je o povratu sredstava nekim zemljama članicama, koje bi bez toga, izdvajale znatno više sredstava. Za to se svojedobno izborila bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, izjavom koja je ušla u povijest: "I want my money back" (želim natrag svoj novac), a kasnije su se za to pravo izborile još neke zemlje članice, što je dovelo do vrlo kompliciranog sustava.
Danas neke od najbogatijih država članica uživaju pogodnost smanjenog doprinosa proračunu EU-a (tzv. rabati) te plaćaju manje u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak po stanovniku.
Posljedica tih rabata jest da zemlje članice koje imaju bruto nacionalni dohodak po glavni stanovnika ispod europskog prosjeka plaćaju razmjerno više od onih koje imaju pravo na rabat.
"Zemlje poput Hrvatske i Bugarske uplaćuju više u odnosu na svoj BND. To nije solidarnost i ovo je prilika za reformu prihodovne stane proračuna", rekao je Oettinger.