Prije samih razgovora književnica i voditeljica tribine Ana Horvat nazočnim je posjetiteljima predstavila svoje gošće pjesnikinje.
Posjetitelji su saznali da je Zorka Jekić (Brnjeuška Glina, 1952.) diplomirala sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i da se bavi pisanjem i uredničkim radom. Članica je Hrvatskog filozofskog društva. U nakladničkoj kući BIAKOVA uredila je više desetaka knjiga, a održala je više od pedeset tribina i predstavljanja knjiga te gostovala u inozemstvu. Piše i prozu - objavila je tri romana, te četiri zbirke pjesama: "Ruka pored ruke" (1995.), "Svemir diše" (2002.),"Tišine" (2009.) i "Sanjar" (2018.).
Foto: Pjesnikinje Meri Grubić (lijevo) i Zorka Jekić (desno) u društvu književnice i voditeljice Ane Horvat (sredina)
Pjesnikinja Meri Grubić (Split, 1970.) završila je studij filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojeme studirala i portugalski jezik i književnost. Radi u Veleposlanstvu Portugala u Zagrebu. Objavila je pjesničke zbirke "Nemesis" (2006.) i dvojezično izdanje "O morima i tugama" (2011.), a prepjevala je četiri portugalska klasika što je tiskano u dvojezičnom izdanju. Surađivala je s časopisom "Mogućnosti", gdje je, uz prepjeve s portugalskog, objavila i nekoliko ciklusa iz vlastite knjige pjesama "Demetra se nagodila sa suncem" (2009. i 2013.). Nedavno je upisala doktorski studij iz filozofije.
Kao i na svim dosadašnjim tribinama pjesnikinje su za početak pročitale po nekoliko svojih pjesama u izboru voditeljice, a potom je uslijedio razgovor o tome treba li živjeti ili pisati poeziju te bi li svijet postao bolji kada bi ljudi više čitali poeziju.
Pjesnikinja Zorka Jekić smatra da je "pisanje poezije sagladavanje života iz drugog aspekta". "To je zgusnut izričaj i ne može ju pisati svatko", dodala je Jekić. Smatra da ljudi koji "nikada nisu studirali u pisanju imaju jedan lijep izričaj i to je puno jači i snažniji" te da je pisanje potrebno jer čitatelja ima dosta, ali se stide reći da čitaju poeziju. Vjeruje da bi ljudi zaista mogli biti bolji kada bi čitali poeziju jer bi se bolje odnosili prema životu. Mišljenja je da pjesništvo ima veliku ulogu u obrazovanju.
Foto: Voditeljica tribine Ana Horvat sa svojom gošćom pjesnikinjom Zorkom Jekić.
Pjesnikinja Meri Grubić čitala je pjesme jednog poznatog portugalskog pjesnika i toliko su je se dojmile da se pitala zašto bi ona trebala pisati. Smatra da izvrsni pjesnici ne moraju biti i dobri ljudi. "Pjesništvo ne može biti spontani čin, jer iza toga stoji 'divljački' rad", kazala je Grubić.
Nakon što su pjesnikinje pročitale po nekoliko pjesama u vlastitom izboru, poveo se razgovor o pjesništvu i filozofiji, pisanju o sreći i na temelju sjećanja, te može li se dogoditi ono što se napiše.
"Pjesništvo i filozofija se dosta isprepliću. Pjesnici su jedan rod", kazala je pjesnikinja Meri Grubić. Smatra da piše antiljubavne pjesme, jer "pjesma ubija ljubav". Smatra da je pjesništvo mistično i da se zaista može dogoditi nešto što je u pjesmi napisano. "Ono što mi ostvarujemo kroz poeziju je traženje smisla, a sama sjećanja imaju slabu pouzdanost", izjavila je Grubić.
Foto: Pjesnikinja i prevoditeljica Meri Grubić s voditeljicom Anom Horvat.
"Kada je riječ o sjećanjima, ona su emotivno obojena. Kada se nešto sretno dogodilo, percepcija u smislu sreće bila bi iskrivljena. No, pisanje na neki način iscjeljuje jer riječ puno znači, moćna je i omogućuje nam da prebrodimo neke stvari. Važno je to što smo se pisanjem utješili", izjavila je Zorka Jekić i upitala: "Hoće li se, kod neke nesreće, prije vjerovati u izjavu filozofa ili računovođe? Filozofi na sve što se dogodi gledaju na drugačiji način".
Nadalje se razgovor odvijao o posebnostima svake pjesnikinje, te su odgovarale na pitanja voditeljice Ane Horvat o ljubavi i ljubavnoj poeziji, načinu na koji ljubav doživljavaju muškarci i žene, odnosu čovjeka i životinje, te o prevodilaštvu i nakladništvu, a sve prožeto čitanjem pjesama.
Pjesnikinja Meri Grubić smatra da "nije stručna za ljubav", iako je napisala i sonet posvećen muškarcu. Mišljenja je da su svi sposobni naći sebi srodnu dušu iako najčešće nije tako. Citirala je i riječi poznatog portugalskog pjesnika Fernanda Pessoe da su "ljubavne pjesme dosadane i ne voli čitati svoju ljubavnu poeziju". S obzirom da prevodi portugalske pjesnike, mišljenja je da prevoditelj naročito u pjesništvu nije lako biti jer da bi se pjesma kvalitetno prevela treba ući u pjesmu onako kako ju je sam pjesnik doživio, a ne prevesti ju opisno. Kada je o životinjama riječ, smatra da se čovjek odnosi prema njima kao prema jednom dijelu sebe. "Odnos ljudi i životinja je dobar, ali nije dobro kada ljudi iz uzimaju životinje iz različitih potreba", kazala je Grubić.
Govoreći o ljubavi i ljubavnom pjesništvu, pjesnikinja Zorka Jekić je kazala da "ljubav ovisi o tome kakva je tko osoba i kako ju doživljava". Kada je o životinjama riječ, smatra da unatoč donesenim zakonima nikada se nije tako loše odnosilo prema njima kao danas. "Ne znamo koliko životinje u stvari osjećaju i koliko mogu pomoći ljudima. Ne trebamo im se klanjati, ali ih moramo poštivati", rekla je Jekić. O svom poslu uredništva u nakladničkoj kući kazala je da ga radi iz ljubavi. Smatra da je to iznimno vrijedan posao jer omogućuje sredini da dođe do pjesama, priča i knjiga. "Objavljivanje knjige je težak posao, ali se veselim svakoj knjizi kao da je moja. To je jedna mogućnost posredovanja između književnika i publike", dodala je pjesnikinja.
Foto: Kao i sve dosadašnje, i 34. tribina Razgovora s pjesnikinjom u prostoru Jesenskog i Turka bila je izvsno posjećena.
Čitanjem svojih najdražih pjesama i razgovorom pjesnikinja s posjetiteljima, završila je i 34. tribina Razgovora s pjesnikinjom književnice i voditeljice Ane Horvat, koja se 16. listopada održala u prostorima antikvarijata "Jesenski i Turk" u Preradovićevoj 5 u Zagrebu.
Izvor: HinaOTS
- end - -