Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu glasali s 394 glasova "za" i 205 "protiv" imenovanja te pravnice, bivše francuske ministrice financija i čelnice Međunarodnog monetarnog fonda, na jedno od ključnih funkcija Europske unije koju Financial Times smatra i važnijom od one predsjednice Europske komisije.
Mišljenje Europskog parlamenta (EP) ima samo savjetodavnu ulogu, a konačnu odluku o imenovanju donosi Europsko vijeće. Prošli je tjedan Lagarde saslušana pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku EP-a koji je također dao zeleno svjetlo njezinoj kandidaturi.
Lagarde je tada govorila kako je neophodno na dulje vrijeme zadržati stimulativnu monetarnu politiku, održavati nisku inflaciju i stabilnost cijena. Naglasila je da želi jačati euro na međunarodnoj sceni, dovršiti jedinstveno tržište te da bi ECB mogao odigrati i važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Zastupnici su u srijedu na raspravi većinom istaknuli kako je to ispitivanje pokazalo da je spremna voditi ECB. Pozdravili su što je najavila kontinuitet politike svog prethodnika, Talijana Marija Draghija, te što će postati prva žena na tom važnom položaju.
Kritičari su upozorili kako je ECB trenutno iznimno razjedinjena institucija koja je kontinent dovela do velikih dugova, nije vodila dobru monetarnu politiku te je služila velikim bankama nauštrb građanima.
Dio zastupnika Francuskinji je zamjerio i što se nije pojavila na raspravi, među njima i Ivan Vilibor Sinčić koji je jedini od hrvatskih zastupnika govorio na njoj.
"Mi pričamo o najvažnijoj poziciji u EU, a nje nema. No, pitat ću ju pitanje koje sam postavio i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen - hoće li ovakva EU uspjeti preživjeti iduću recesiju i dužničku krizu?", kazao je Sinčić koji smatra da je odgovor na to pitanje negativan.
Govoreći o zelenim politikama, Sinčić je rekao da je za njih potrebna reforma cjelokupnog financijskog sustava, što se po njemu neće dogoditi, zbog čega "vojvotkinja od mjera štednje" neće dobiti njegovu potporu.
Od odvjetničke tvrtke do MMF-a
Lagarde bi na čelu EBC-a Draghija trebala zamijeniti 1. studenoga ove godine.
Karijeru je započela u međunarodnoj odvjetničkoj tvrtki u Chicagu prije no što ju je 2005. u vladu uveo bivši francuski premijer Dominique de Villepin.
Dvije godine kasnije postala je prva žena na položaju ministrice financija među državama članicama G-7.
Međunarodni monetarni fond (MMF) sa sjedištem u Washingtonu preuzima 2011., u jeku europske dužničke krize.
Te godine je stradao i njezin ugled jer se morala braniti od optužbi o propustu u vrijeme dok je bila francuska ministrica financija, piše njemačka agencija Dpa.
Sud ju je proglasio krivom za nemar jer nije osporila državnu isplatu od 400 milijuna eura koja je arbitražnom odlukom 2008. pripala poslovnom čovjeku Bernardu Tapieu, prijatelju bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja.
Lagarde je 2016. proglašena krivom, no nije kažnjena. Tvrdila je da je djelovala u dobroj vjeri.
Vjerojatna nova čelnica ECB-a nedavno je komentirala i ekonomsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa istaknuvši kako on nije potpuno u krivu kad govori o nepravednom trgovinskom odnosu Sjedinjenih Država i Kine.
No, u gostovanju na američkoj televiziji poručila je kako uvođenje carina nije dobar pristup rješavanju tog problema.
Lagarde se opetovano spominje na listama najmoćnijih žena na svijetu. Forbes ju je stavio na treće mjesto, iza njemačke kancelarke Angele Merkel i britanske premijerke na odlasku Therese May.