"Europski parlament i dalje vjeruje da je uređeni izlazak Ujedinjenog Kraljevstva cilj kojemu treba težiti, a to se može postići političkim dogovorom”, rekao je Sassoli na konferenciji za novinare nakon sastanka s glavnim europskim pregovaračem za brexit Michelom Barnierom u Bruxellesu.
Barnier je izvijestio Sassolija i predsjednike političkih skupina Europskog parlamenta o stanju pregovora o brexitu na sastanku koji je bio zatvoren za javnost.
Sassoli je kazao da su glavne političke skupine u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D), Obnovimo Europu (liberali), Zeleni i GUE (ljevica), predložile rezoluciju o brexitu u kojoj ponovno naglašavaju svoja stajališta s tim u vezi, a o kojoj će Europski parlament glasati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu idući tjedan.
Sassoli je ponovio da je Sporazum o povlačenju, koji je EU dogovorio s bivšom britanskom premijerkom Theresom May, najbolji mogući sporazum što se tiče Europske komisije i Europskog parlamenta te naglasio da sporazum bez "backstopa" nije moguć.
„Želimo sporazum, ali smo svjesni da sporazum bez 'backtopa' ne bi funkcionirao”, rekao je.
„Ne može biti sporazuma bez 'backstopa'. Neće ga biti”, naglasio je, upozorivši da će Europski parlament imati posljednju riječ u prihvaćanju sporazuma o razdruživanju.
„Ako ne želite o tome razgovarati, znači da ne želite uopće razgovarati i da se nema o čemu razgovarati.”
Britanski premijer Boris Johnson protivi se "backstopu", pa i "backstopu" samo za Sjevernu Irsku, smatrajući da bi Britanija time ostala trajno u carinskoj uniji s EU-om ili bi se Sjevernu Irsku odvojilo od ostatka zemlje. Johson je odlučan izvesti zemlju iz EU-a 31. listopada, sa ili bez sporazuma.
Sassoli je kazao da je EU spreman razmotriti bilo kakve nove prijedloge, ali i naglasio da London za sada nije ponudio nikakvu alternativu.
„Želio bih to naglasiti: Ujedinjeno Kraljevstvo nije iznijelo nikakve alternative... ništa pravno vjerodostojno i izvedivo”, kazao je. „Željeli bismo da postoje inicijative o kojima bismo razgovarali, ali nažalost nema ih.”
„Što se nas tiče, spremni smo vratiti se originalnom prijedlogu EU-a, a to je da backstop vrijedi samo za Sjevernu Irsku”, kazao je.
„Spremni smo ponovno razmotriti političku deklaraciju (o okviru za buduće odnose s Ujedinjenim Kraljevstvom) i učiniti je pravno obvezujućim dokumentom te zaključiti Sporazum o pridruživanju koji bi... učinio backstop nepotrebnim”, dodao je.
Sassoli je kazao da je Europski parlament zabrinut zbog aktualne situacije u Britaniji zbog koje se brexit bez sporazuma čini sve izglednijim i upozorio da će, ako do toga dođe, to biti isključivo krivnja Londona.
Ponovno je naglasio da će Britanija u tom slučaju morati ispuniti svoje financijske obveze prema EU-u, poštivati prava europskih građana koji žive u Britaniji te sjevernoirski mirovni sporazum sklopljen na Veliki petak 1998.
Kazao je također da je Parlament otvoren i prema mogućnosti odgode brexita, pod uvjetom da za to postoje važni razlozi kao što su izbjegavanje brexita bez sporazuma, održavanje općih izbora ili opoziv članka 50. o razdruživanju.
Europski ugovori prestaju vrijediti za državu članicu koja je odlučila izići iz EU-a kada stupi na snagu sporazum o povlačenju ili, ako takav sporazum nije dogovoren, dvije godine nakon što je država obavijestila Europsko vijeće o svojoj namjeri da ode, premda to razdoblje može biti produljeno jednoglasnom odlukom Europskog vijeća. Britanija je trebala izići iz EU-a 29. ožujka ove godine, no to je odgođeno za 31. listopada.
Na pitanje što misli o suspenziji britanskog parlamenta, Sassoli je kazao da je Europski parlament time jako iznenađen.
Smatra da bi parlamenti trebali neometano zasjedati, posebice kada se odlučuje o sudbini jedne tako velike nacije kao što je Britanija.
Takav postupak vuče korijene iz „vremena kada su parlamenti bili drugačiji, ali u današnjoj Europi oni su kuće demokracije, glas naroda i ako ne možete raspravljati o sudbini zemlje u parlamentu, gdje onda možete?”, kazao je.
Sassoli je kazao također da je Europski parlament pozvao novoizabranu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen na razgovor o, po nekim ocjenama, dvojbenim nazivima portfelja u njezinoj Komisiji.
Von der Leyen je pozvana na sastanak sa Sassolijem i predsjednicima političkih skupina EP-a idući tjedan u Strasbourgu kako bi „razjasnila” to pitanje.
Von der Leyen je, naime, uključila migracije i zaštitu vanjskih granica u širi portfelj nazvan "Zaštita našeg europskog načina života", zaduživši za to Grka Margaritisa Schinasa, što je izazvalo određene kritike. Sassoli je uz to primijetio da u nazivima portfelja nedostaju još neke ključne riječi poput "kulture" ili "znanosti".