Ursulu von der Leyen za predsjednicu Komisije predložilo je Europsko vijeće kao kompromisno rješenje nakon što nijedan od 'spitzenkandidata' nije mogao dobiti prolaz.
To je izazvalo nezadovoljstvo kod europskih zastupnika i stoga je predložena kandidatkinja održala niz sastanaka s političkim skupinama kako bi osigurala potrebnu većinu.
Za izbor je potrebna apsolutna većina svih zastupnika, njih 374, ali politički gledano sve ispod 400 glasova predstavlja vrlo tanku većinu i bilo bi veliki uteg na samom početku mandata nove Komisije.
Prije pet godina sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker potvrđen je s 422 glasa za, 250 je bilo protiv, a 47 suzdržanih.
U Europski parlament je izabran 751 zastupnik, što znači da bi natpolovična većina bila 376. Međutim, trenutačno je 747 zastupnika s potvrđenim mandatom. Nedostaju troje zastupnika iz Katalonije koji bi se za potvrdu svojih mandata morali pojaviti u Španjolskoj gdje im prijeti uhićenje te jedan zastupnik iz Danske, koji je imenovan u novu vladu, a njegova zamjena još nije potvrđena.
Von der Leyen može računati na potporu svoje Europske pučke stranke, koja ima 182 zastupnika, nešto manje od polovice potrebnih glasova. Vjerojatna je i većinska potpora nove centrističko-liberalne skupine Obnovimo Europu (RE), koja ima 108 zastupnika, ali teško da će svi glasovati za predloženu kandidatkinju.
Ključno za njezin izbor bit će glasovanje druge po snazi političke skupine, europskih socijaldemokrata, kojih u Europskom parlamentu ima 153. Ta skupina je vrlo podijeljena oko kandidature Ursule von der Leyen, a najveći otpor dolazi od njemačkih socijaldemokrata.
Zastupnički klub Zelenih sa 74 zastupnika te krajnje lijeve Ujedinjene ljevice sa 41 zastupnikom najavili su da će glasovati protiv.
Skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koja sa 62 zastupnika okuplja desne i blago euroskeptične stranke također je poput socijaldemokrata podijeljena.
Različita stajališta u Europskom parlamentu u suprotnosti su s činjenicom da je na Europskom vijeću Ursula von der Leyen dobila jednoglasno potporu, svih osim njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je ostala suzdržana zbog protivljenja njemačkih socijaldemokrata s kojima je u koaliciji.
U Europskom vijeću sjede nacionalni čelnici koji su najčešće i stranački čelnici zastupnika koji sjede u Europskom parlamentu.
Stoga se može očekivati pritisak tih čelnika na članove njihovih stranaka da prihvate prijedlog Europskog vijeća.
Izbor Ursule von der Leyen dio je šireg paketa koji još uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske središnje banke i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ako u Europskom parlamentu ne prođe njezin izbor u pitanje se dovodi cijeli paket, što bi bio prilično težak udarac za EU.
Glasanje je predviđeno u utorak, 16. srpnja. U 9 sati ujutro Von der Leyen će održati govor pred zastupnicima, zatim će govoriti šefovi političkih skupina, a onda će predložena kandidatkinja ponovno dobiti riječ da odgovori na primjedbe iz rasprave.
Nakon toga svi zastupnici mogu sudjelovati u raspravi, a Ursula von der Leyen će ponovno imati prigodu za odgovore na kraju rasprave. Sve to treba završiti do 12.30.
Nakon toga slijedi duga stanka prije glasanja koje počinje u 18 sati. Glasovanje je tajno, nema elektroničkog glasovanje nego se glasuje na glasačkim listićima. Rezultat bi trebao biti poznat oko 19 sati.
Bude li izabrana, Ursula von der Leyen bit će prva žena na čelu Europske komisije.
Osim izbora nove predsjednice Komisije, zastupnici će također imati prigodu raspravljati o rezultatima rumunjskog predsjedništva, koje je završilo 30. lipnja te čuti program novog finskog predsjedništva.
Sljedeći tjedan u Bruxellesu se sastaju tri ministarska vijeća. U ponedjeljak se sastaju Vijeće za vanjske poslove i Vijeće za poljoprivredu, a u četvrtak Vijeće za opće poslove.