Za djelomični dogovor s ministrima EU-a glasalo je 328 zastupnika, 231 je bilo protiv, a 19 suzdržanih. Europska komisija je krajem 2016. predložila osnivanje Europskog fonda za obranu koji bi učvrstio europsku obrambenu i sigurnosnu politiku, a Vijeće EU-a i EP postigli su o tome djelomičan sporazum u veljači ove godine.
"Opći je cilj Fonda poticati konkurentnost, učinkovitost i inovacijske kapacitete europske obrambene industrije diljem Unije podupiranjem aktivnosti koje se temelje na suradnji obrambenih industrija iz raznih država članica, uključujući i one koje do sada nisu bile uključene u taj proces. Zahvaljujući Fondu, ne samo da ćemo uštedjeti novac poreznih obveznika koji se rasipa na nepotrebno dupliciranje obrambenih kapaciteta već ćemo osnažiti europsku sigurnost i otvoriti nova radnja mjesta u sektoru vojne industrije", kazao je poljski izvjestitelj Zdzislaw Krasnodebski (ECR).
Za Europski fond za obranu u razdoblju 2021.-2027., EP zagovara budžet od 11,5 milijardi eura od čega najmanje pet posto, a najviše deset posto za podupiranje disruptivnih obrambenih tehnologija, što je pojam koji se odnosi na tehnologije koje mogu radikalno promijeniti način vođenja rata. O toj svoti će pasti odluka na pregovorima o europskom višegodišnjem financijskom okviru tijekom narednog sedmogodišnjeg razdoblja.
U izvješću poljskog zastupnika se posebice ističe kako se osnivanjem Fonda smanjuje opasnost od "pretjerane ovisnosti" o uvozu iz trećih zemalja te da se nastoji povećati standardizacija obrambenih sustava država članica.
Fondom se neće financirati razvoj proizvoda i tehnologija koje su zabranjene međunarodnim pravom, poput zapaljivog oružja i streljiva s osiromašenim uranom te smrtonosnih sustava autonomnog oružja (LAWS), tzv. "robota ubojica".
Projekti će se određivati u skladu s obrambenim prioritetima koje, prema smjernicama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, dogovore zemlje članice, ali se u obzir mogu uzeti i drugi čimbenici, poput NATO-a.
Osnivanje fonda, ocjenjuju analitičari, može se promatrati u kontekstu pokušaja afirmiranja EU-a kao globalnog aktera koji nije samo gospodarska sila. U izvješću stoji da države članice i EU "trebaju koordinirati odluke o ulaganjima te im je stoga potrebna zajednička definicija prijetnji, potreba i prioriteta“ da bi mogle odgovoriti na "sve veću nestabilnost i sukobe u susjedstvu te na nove sigurnosne i geopolitičke prijetnje".
"Soft power od jučer nije soft power koji može opstati bez evolucije sutra. Ja mislim da Europska unija mora postati smart power, odnosno voditi računa da i u pitanjima sigurnosti postigne viši stupanj vlastite autonomije, a Europski obrambeni fond je upravo instrument koji bi trebao razviti svijest da Europa može bolje i više u integraciji svojih obrambenih kapaciteta", rekao je za Hinu hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je glasao za usvajanje izvješća.
Picula je istaknuo kako ankete pokazuju da je za oko 66 posto europskih građana sigurnost jedan od prioriteta te od nacionalnih i europskih političara očekuju da to uzmu u obzir.
Pojedini klubovi zastupnika tvrde da je osnivanjem Europskog fonda za obranu korak prema militarizaciji Europe.
Tako se u izvješću koje su podnijeli zastupnici Europske ujedinjene ljevica/Nordijske zelene ljevice navodi da se novim fondom "zagovara brza daljnja militarizacija EU-a i država članica“ te da se od EU-a "želi napraviti globalnog vojnog igrača“. Zeleni/EFA su, osim jednog zastupnika, također glasali protiv.
"U prijedlogu Komisije ne mogu uočiti gdje bi došlo do poboljšavanja stanja kakvo je sada", rekao je za Hinu hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec (Zeleni/EFA), jedini hrvatski zastupnik koji je glasao protiv usvajanja izvješća.
Škrlec ističe kako ne postoji garancija da se novci neće iskoristiti za financiranje oružja masovnog uništenja ili inteligentnih dronova koji su napadački sustavi, a govori se o fondu za obranu. Škrlec je istaknuo da bi moguća europska vojska trebala biti isključivo defenzivna. Istaknuo je da je Europska unija mirotvorna sila, a ne sila koja bi trebala djelovati kao "globalni policajac", iako je "često slabost vanjske politike "Europske unije, to što ona iza sebe nema malj".
S ocjenom o militarizaciji se ne slaže izvjestitelj Krasnodebski koji je rekao da cilj fonda nije militarizacija EU-a, već je "cilj naprosto taj da imamo zajedničku europsku politiku na tom području sa zajedničkim projektima u fazi razvoja i istraživanja".
Picula je također potvrdio da postoji bojazan od militarizacije Europe, ali da "nije moguće razvijati novu europsku sigurnosnu politiku a da se ne konfrontirate sa sumnjama o militarizaciji".
"Ali, bilo bi loše kada bi se dogodila blokada nečega što ovoga trenutka Europska unija, u izrazito promijenjenim geopolitičkim okolnostima, svakako mora razvijati", kazao je Picula.
Prisjetio se Romana Prodija 2003. koji je pobjedonosno rekao da je Europa okružena s "ring of friends".
Prošlo je jedno 10-ak godina i nema niti jednog europskog političara, nastavio je Picula, koji ne primjećuje da je Europa okružena s "ring of fire" .
"I to ne samo što smo došli u kontakt s ruskim interesima u Ukrajini, jednom političkom evolucijom pa se više ne zna da li je Turska partner ili ne, već smo došli u kontakt s kaosom na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Na kraju krajeva, dolazimo u situaciju da se pitamo koliko je SAD pouzdan partner u okviru NATO-a nakon stupanja Donalda Trumpa na dužnost", rekao je socijaldemokratski zastupnik.
Po njemu, sve su to pitanja koja su istaknula potrebu razvoja zajednička sigurnosne i obrambene politike koja je "oduvijek je bila najslabija karika europskih integracija".
Upravo na tom području, dodao je, EU je napredovala u zadnjih nekoliko godine više nego u 40 godina prije toga.
"Europski obrambeni fond je izraz te potrebe", ocijenio je Picula.
Govoreći o Europskom obrambenom fonu, naveo je da se izračunalo da EU zbog sustava javne nabave, a 80 posto nabave oružja u EU pripada nacionalnim državama, u godini dana gubi između 25 i 100 milijardi eura.
Smatra da postoji potreba da se racionalizira nabava novog naoružanja, da se smanji uvoz od vanjskih dobavljača i da se s određenim sredstvima potakne istraživanje i razvoj možda nekih sustava naoružanja koji će biti zajednički zemljama članicama EU-a.
"Proces jačanja europske obrambene autonomije nikako ne treba zaustaviti", odlučan je Picula.