Brexit i plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu glavni su događaji sljedeći tjedan u Europskoj uniji.
Čelnici 27 zemalja članica EU-a odobrili su protekli tjedan odgodu brexita do 22. svibnja pod uvjetom da britanski parlament sljedeći tjedan, do petka, 29. ožujka u 23 sata po londonskom vremenu (24 sata po srednjeuropskom), izglasa sporazum o razdruživanju, koji već dva puta odbacio.
Ako se to ne dogodi, Velika Britanija ima rok do 12. travnja izjasniti se o daljnjim koracima koje namjerava poduzeti, između nekoliko mogućnosti - odustajanje od izlaska iz EU-a, izlazak bez sporazuma, dulju odgodu na godinu ili dvije koja podrazumijeva održavanje izbora za Europski parlament. Datum 12. travnja je izabran je jer je to zadnji rok do kada se prema britanskim propisima moraju raspisati izbori za Europski parlament.
EU ne želi da se unosi pravna nesigurnost i kaos jer se propisima europski izbori moraju održati u svim članicama pa i u Velikoj Britaniji ako u trenutku izbora još bude članica. To izgleda posve neprimjereno u zemlji koja dvije godine pregovara o izlasku iz EU-a. Za vrijeme dulje odgode mogli bi se održati parlamentarni izbori te eventualno novi referendum na kojem bi građani ponovno odlučivali žele li ostati ili otići.
Premijerka Theresa May namjerava sljedeći tjedan, u utorak ili srijedu, po treći put staviti na glasovanje u parlamentu sporazum koji je ispregovarala s EU-om i koji je do sada dva puta odbijen. Iako nije posve sigurno da će do glasovanja i doći s obzirom na stajalište predsjednika Donjeg doma Johna Bercowa da se ne može glasovati više puta o istom sporazumu, a da se on bitnije ne promijeni.
Ima naznaka da bi May mogla napokon dobiti potporu za sporazum o razdruživanju ako obeća da će podnijeti ostavku. Više konzervativnih zastupnika bi, prema medijskim izvješćima, bilo pripravno stisnuti zube i izglasati sporazum ako im Theresa May zajamči da neće voditi pregovore o budućim odnosima s EU-om.
Premijerka Theresa May je, prema Sunday Timesu, suočena s pobunom svojih jedanaest ministara koji su rekli da žele njezinu ostavku, a nju bi privremeno zamijenio vršitelj dužnosti, koji bi dovršio proces brexita, a nakon toga bi se birao novi šef stranke.
PLENARNA SJEDNICA EUROPSKOG PARLAMENTA
Zastupnici Europskog parlamneta raspravljat će sljedeći tjedan o rezultatima summita EU-a održanog u četvrtak i petak u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
Pred zastupnicima je i nekoliko zakona koji su dogovoreni u postupcima pod nazivom trijalog, u kojima sudjeluju predstavnici Vijeća EU-a, Europskoga parlamenta i Komisije.
Među tim propisima je i direktiva o autorskim pravima, o kojoj će zastupnici glasovati u utorak.
Do glasovanja dolazi nakon dvije godine intenzivnog pregovaranja i velike lobističke bitke između tehnoloških kompanija i stvaratelja sadržaja na internetu. Umjetnici i novinari žele da im se pošteno plati za plodove njihova rada na kojima od oglašavanja tvrtke poput Googlea i Facebooka zarađuju velike iznose.
Jako puno lobiranja ima i oko novih propisa kojima se ograničava emisija ugljikova dioksida u automobilima i lakim gospodarskim vozilima. Europski parlament želi zacrtati ambicioznije ciljeve od vlada pojedinih zemalja članica u kojima automobilska industrija ima veliku težinu. Glasovanje o tome predviđeno je u srijedu.
Isti dan zastupnici će glasovati i o zabrani plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu, poput pribora za jelo ili slamki.
U utorak će zastupnici glasovati o prijedlogu da se okonča sezonsko pomicanje sata dva puta godišnje. Prema prvotnom prijedlogu Komisije s tim se trebalo prestati već ove godine, ali i Vijeće i Parlament to odgađaju za 2021. Ako Parlament izglasa prijedlog s njim se još moraju složiti i zemlje članice. Propisi o sezonskom pomicanju sata na razini EU-a odnose samo na to da se istodobno isti dan i u isti sat pomaknu kazalje, dok je odluka koje će vrijeme izabrati, ljetno ili zimsko, u nadležnosti zemalja članica.
Ono što se u početku činilo jednostavnim i očekivalo se da će glatko proći, jako se zakompliciralo kada se shvatilo da primjerice državama srednje Europe više odgovara ljetno računanje vremena kao stalno, dok onima na zapadu i sjeveru više odgovora zimsko računanje vremena. Moguće je da do ukidanja sezonskog pomicanja sata ne dođe ni 2021. i da ostane sve po starom.