Prema novoj regulativi svi plinovodi koji na područje Unije stižu iz zemalja koje nisu članice EU-a bit će obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a te vlasnik plinovoda neće moći imati kontrolu i nad isporukom plina jer će plinovod morati biti dostupan i drugim operaterima.
S obzirom da je ruska državna kompanija Gazprom jedini dioničar plinovoda Sjeverni tok 2, demonopolizacijom se želi spriječiti veći utjecaj Rusije od kojeg su strahovale prije svega baltičke zemlje i zemlje Višegradske skupine koje su se protivile izgradnji plinovoda.
Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.
„Ono što bi nekima na tržištu donijelo dobit, našim bi građanima i energetskoj uniji kao cjelini donijelo višedimenzionalni gubitak. Od sada, svi plinovodi iz zemalja koje nisu članice EU-a, uključujući Sjeverni tok 2, morat će funkcionirati prema pravilima EU-a", rekao je izvjestitelj Jerzy Buzek (EPP/PO) i dodao da se to odnosi na pristup trećih strana, razdvajanje vlasništva, nediskriminacijske tarife i transparentnost, što "znači veću energetsku sigurnost na našem kontinentu".
„Prečesto se dostava plinom koristi kao političko oružje. Ne možemo razoružati druge od loših namjera, ali možemo naoružati sebe s pravnom jasnoćom i dosljednošću postojećeg zakonodavstva. O tome se radi u energetskoj uniji i u ovoj izmijenjenoj direktivi“, ustvrdio je poljski zastupnik Buzek.
Direktiva je usvojena s 465 glasova za, 95 protiv i 68 suzdržanih.
Izmijenjenim pravilima daje se Europskoj uniji isključiva nadležnost kada je riječ o sporazumima o novim pravcima opskrbe plinom u EU-u s trećim zemljama, a Komisiji ostaje mogućnost odobravanje iznimaka.
Upravo su kritičari izgradnje Sjevernog toka 2 isticali nedosljedan stav Komisije po pitanju uvoza ruskog plina.
U ožujku je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom je zatražio zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.
Europarlamentarci su tada ustvrdili da ""Sjeverni tok 2 osnažuje ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi plinom, ugrožava unutarnje tržište EU-a te nije u skladu s energetskom politikom ni sa strateškim interesima EU-a, zbog čega ga treba zaustaviti" te da da Rusija koristi energetsku politiku kao političko sredstvo "za provedbu, održavanje i povećanje političkog utjecaja i pritiska na područje za koje smatra da je pod njezinim utjecajem".
Naime, izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje većine članica EU-a, no Europska je komisija početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji tren stala na stranu Berlina.
Europska je komisija drukčije postupila 2014., kada je zaustavila planiranu izgradnju plinovoda Južni tok, koji je trebao ruskim plinom opskrbiti europske države preko Balkana (Bugarska i Srbija), a upravo je trinaest od sedamnaest bugarskih zastupnika bilo protiv ili suzdržano na glasanju o novim pravilima.
Europska je unija ovisna o uvozu plina te se više od 70 posto plina uvozi, pri čemu skoro polovicu dobavlja Rusija.