VIS je posljednji u nizu europskih informacijskih sustava koji će se reformirati zbog novih sigurnosnih i migracijskih izazova, a koji će vlastima dati ključne informacije o podnositeljima viza za kratki boravak u zoni slobodnog kretanja u Uniji, tj. unutar Schengena,
Granični službenici i konzulati zemalja članica diljem svijeta povezuju se kroz bazu podataka tog sustava u cilju bolje zaštite vanjskih granica Europske unije, posebice od terorističkih mreža i mreža organiziranog kriminala.
Izvjestitelj Carlos Coelho (EPP) je na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu podsjetio da je 2017. podijeljeno više od 16.000 viza, da je u Schengen osim turista došlo i više od 800.000 radnika koji su se pridružili svojim obiteljima, a 500.000 je došlo u Europu studirati.
"Oni imaju koristi od slobodnog kretanja u Schengenu, ali nisu registrirani ni u jednoj europskoj bazi podataka", kazao je Coelho na raspravi održanoj dan ranije i upozorio da se svake godine "u Schengenu trguje sa čak 50.000 ljudi".
"VIS će spriječiti nezakonite migracije i poboljšati sigurnost i pravdu i to je veliki korak prema europskom građanstvu", rekao je izvjestitelj.
Prema njegovim riječima, implementacijom poboljšanog VIS-a, onima koji predstavljaju sigurnosni rizik biti će puno teže domoći se schengenske vize ili dozvole boravka, a uz pomoć novog sustava moći će se otkriti osobe s kriminalnim dosjeom i prije nego prijeđu granice EU-a.
Povjerenik Europske komisije za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos na raspravi je kazao da će novi VIS-om ukloniti nedostatke koji su do sada postojale i dati službenicama na granici informacije kako bi bolje obavili svoj posao.
"Ne možemo kriminalcima i mogućim teroristima dozvoliti da lako ulaze u Europsku uniju (...) Europa nije tvrđava i nikada neće postati tvrđava, ali istovremeno moramo znati tko prelazi naše granice", rekao je povjerenik EK-a.
Smatra da je najvažnije međusobno povezivanje sustava viza sa sustavom ulaska i izlaska (ETIAS) i Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS).
"To će nam pomoći da detektiramo korištenje višestrukih identiteta i da prepoznamo one koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju", kazao je Avramopoulos.
Poboljšani VIS je dio paketa "pametnih granica" i interoperabilnosti više baza podataka, a uz pomoć FRONTEX-a olakšati će identifikacija nezakonitih migranata i povećati učinkovitost europske politike vraćanja, pojasnio je povjerenik.
Osvrnuo se i na kritike parlamentaraca s lijevog bloka zbog strožeg nadzora djece, tj. kršenja temeljnih prava, odgovorivši da je "zloporaba temeljnih prava trgovanje djecom i krijumčarenje djece".
"Statistike bilježe oko 1500 do 2000 djece iz trećih zemalja i mlađih od 12 godina koja su žrtve trgovine ljudima u schengeskom prostoru, a oko 3000 do preko 4000 je dobi između 12 i 17 godina", istaknuo je povjerenik i poručio da će "temeljna prava uvijek biti u središtu svih naših politika, uključujući i oblikovanju naših informacijskih sustava".
Hrvatski zastupnik u EP-u Tonino Picula (S&D) je kazao da smo "unaprjeđenjem VIS-a osigurali bolje upravljanje vanjskim granicama Europske unije", te podsjetio da je Republika Hrvatska zemlja s najdužom vanjskom kopnenom granicom Unije.
"Unaprjeđenja uključuju temeljitije kontrole podnositelja zahtjeva za vize, bolju razmjenu podataka među članicama kao i unaprjeđenje samog sustava razmjene informacija, te biometrijske kontrole aplikanata za ulazak u zemlje članice Unije. Mojim smo ranijim amandmanima osigurali da se ulaskom u Schengenski informacijski sustav hrvatska vanjska granica danas štiti kao schengenska" , kazao je Picula.
Hrvatska zbog toga, nastavio je Picula, ima na raspolaganju korištenje i sredstva Europske granične i obalne straže (FRONTEX), što uvelike olakšava posao pograničnih službenika.
Glasnogovornik njegovog kluba zastupnika Peter Niedermuller je kazao da će se novim sustavom poboljšati "upravljanje vanjskim granicama Unije te nadležnim vlastima omogućiti lakša sigurnosna provjera podnositelja zahtjeva za vize".
"Razočarani smo, međutim, što nije prošao amandman koji zabranjuje uzimanje otisaka prstiju djece mlađe od 12 godina. Nema dokaza da je to potrebno i da će zbog toga naše granice biti sigurnije", kazao je Niedermuller, uz opasku da su "nova pravila ipak dobrodošla".