"Europski parlament čvrsto ponavlja da je potrebna brza uspostava Doma naroda Federacije u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao što su u zajedničkoj izjavi o izborima u BiH naglasili Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn“, stoji u izvješću o stanju u Bosni i Hercegovini Cristiana Dana Prede, koje je usvojeno na plenarnoj sjednici s 468 glasova za, 123 protiv i 83 suzdržana.
EP "žali zbog toga što je pitanje demokratske i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i svih građana i dalje neriješeno“, navodi se u izvješću te je istaknuto žaljenje zbog nastavljanja kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima, jer BiH nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku "čime se omogućuje otvorena diskriminacija među građanima u BiH“, stoji u izvješću.
Naime, osobe, koje nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH te ne mogu biti delegirani u Dom naroda Parlamenta BiH.
Europarlamentarci su izvješćem iskazali zabrinutost zbog usporavanja u usvajanju reformi, potrebnih za ulazak u EU te se poziva na formiranje svih razina vlasti kako bi se nastavilo s potrebnim reformama. BiH je zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji podnijela 15. veljače 2016.
"Zabrinuti smo zbog znatnog usporavanja tempa reformi i zbog opće političke situacije nakon izbora od 7. listopada 2018. Vlasti na svim razinama moraju se brzo formirati kako bi se moglo ponovno početi s radom na nizu novih reformi koje su usmjerene prema EU-u, i na gospodarskom i na političkom planu", rekao je na plenarnoj sjednici u srijedu izvjestitelj Preda i dodao da "ako BiH uskoro želi dobiti status zemlje kandidatkinje, mora pokazati ne samo predanost napredovanju prema EU-u, nego i konkretne rezultate.”
Raširena korupcija, nedostatak napretka u području medijskih sloboda te tržišnih i pravosudnih reformi, veličanje ratnih zločinaca, spor napredak u području zaštite okoliša, neki su od problema istaknutih u izvješću.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula glasao je protiv izvješća, nakon što je na Odboru za vanjske poslove odbijen njegov amandman, u kojemu se navodi kako je u BiH "potrebno nastaviti s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje bi preobrazile BiH u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu u kojoj bi se jamčila jednakost i demokratska zastupljenost svih njezinih konstitutivnih naroda i građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog zastupanja, u skladu s načelima izraženim u prethodnim rezolucijama“
"Nažalost, iz ovogodišnjeg dokumenta su izostavljeni ti ključni elementi. Smatram to ozbiljnim korakom unatrag“, rekao je Picula.