"Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga“, izjavila je zastupnica Tomašić po usvajanju izvješća na plenarnoj sejdnici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Izvješće zastupnice Tomašić protivno je prijedlogu Komisije koji uključuje uvođenje drastičnih kvota za izlov srdele i inćuna te godišnje smanjenje ulova od 4 posto sa 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu.
Tomašić je pojasnila da bi uvođenje kvota prema zahtjevu Komisije ograničilo izlov na cijelom jadranskom području na 50,000 tona ribe, dok trenutno samo Hrvatska lovi oko 60,000 tona, a ukupno se u regiji ulovi oko 100,000 tona ribe.
"Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno "ne" i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis“, dodala je Tomašić.
Na parlamentarnoj raspravi o izvješću zastupnice Tomašić u ponedjeljak došlo je do velikog razilaženja u stajalištima između predstavništva Komisije i klubova zastupnika.
Zastupnica Tomašić tom je prilikom naglasila kako je konačni cilj i jedne i druge strane zaštita ribljeg fonda, no kako je na putu do tog cilja potrebno odoljeti rješenjima koja bi imala katastrofalne posljedice na gospodarstvo.
“Višegodišnji plan mora biti utemeljen na praksama koje dokazano funkcioniraju, a ne na nečijim političkim željama,“ ustvrdila je Tomašić na raspravi.
Po prihvaćanju izvješća, Tomašić je izjavila kako smatra da je Komisija zastupala financijske interese dviju velikih tvrtki koje žele uvoziti ribu iz trećih zemalja.
Europska je komisija lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se višegodišnji plan trebao odnositi.
Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije, tijekom rasprave je istaknuo da su amandmani Odobra za ribarstvo zabrinjavajući za Komisiju te da će bez uvođenja kvota za izlov doći do kolapsa stokova u roku od jedne do tri godine.
Zastupnica Tomašić je u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala način na koji se Komisija upliće u rad Parlamenta te je pozvala zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.
Hrvatski zastupnik Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) na plenarnoj je sjednici podržao izvješće te naglasio da je “uvođenje kvota za malu plavu ribu, što predlaže Europska komisija, neprihvatljivo i štetno za naše ribarstvo“.
Jakovčić je pozvao Europsku komisiju da prihvati politiku koja će ići u korist jadranskim ribarima. “U svojstvu izvjestitelja za Jadransko-jonsku strategiju Europske unije podsjećam da je u toj strategiji ribarstvo jedan od stupova razvoja makroregije. Postavlja se pitanje kakav bismo “plavi rast” imali na Jadranu primijeni li se politika kvota kakvu predlaže Europska komisija”, upozorio je.
Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Dubravka Šuica također je podržala izvješće Ruže Tomašić
"Ovo je prilika za naglasiti da sam podržala ovo Izvješće izvjestiteljice Ruže Tomašić i svih onih koji su radili na njemu u Odboru za ribarstvo. (...) Direktiva će bitno urediti odnose u malom plavom ribarstvu. Ulov male plave ribe je vrlo važan i o njemu ovisi i ulov tuna u Republici Hrvatskoj, a to čini veliki dio našeg ribarstva i ribarskog sektora“, rekla je Šuica.
Šuica nije podržala prijedlog Europske komisije da se u Višegodišnji plan za Jadransko more uvrsti niz mjera kojima bi se uređenje ribolova u Jadranskom moru provodilo putem sustava kvota i strategije Biomass Escapement Strategy, priopćio je ured zastupnice.
"Radi se o tome da smo usvojili kojim slučajem Strategiju za iskorištavanje biomase (Biomass Escapement Strategy), da bismo izgubili oko deset tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, što nikako u ovom trenutku ne odgovara. Ovo Izvješće posjeduje i naglašeni socio-ekonomski značaj, što nam je izrazito bitno jer želimo zadržati znanja i vještine hrvatskih ribarica i ribara u našem ruralnom i priobalnom području“, naglasila je hrvatska zastupnica.
Cilj Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom je dati doprinos postizanju ciljeva Zajedničke ribarstvene politike (CFP), s naglaskom na obnovu i održavanje stokova na razini koja bi osigurala maksimiziranje ulova za ribare, a pritom ne bi ugrozila zalihe ribe. Plan stavlja poseban naglasak na zaštitu područja na kojima se zadržava riba mlađih godišnjih klasa i zaštitu stokova u periodu mrijesta.
Odredbe višegodišnjeg plana trebale bi se primjenjivati samo na stokove sardina i inćuna, a predviđeno je da plan uključuje dodatne mjere upravljanja, posebice mjere za postupno smanjenje količine proizvedenog otpada te smanjenje negativnih utjecaja ribolova na morski okoliš.
Slijedi trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta, u kojem će stajališta Hrvatske zastupati Ruža Tomašić kao jedina hrvatska predstavnica u Odboru za ribarstvo EP-a. Navela je da ne očekuje rješenje u ovom sazivu no nije potvrdila hoće li prisustvovati idućem.