Stupanjem nove direktive na snagu uvest će se parametri mjerenja čistoće vode, što podrazumijeva ograničavanje količine štetnih tvari i spojeva poput olova, čija će se količina trebati smanjiti upola, polifluoroalkilnih tvari (PFAS) te bakterija i raznih industrijskih kiselina i spojeva.
"U cilju zaštite ljudi od kontaminacije, direktiva o pitkoj vodi uspostavlja minimalne standarde vode za piće namijenjene za ljudsku potrošnju (piće, kuhanje i ostale namjene u kućanstvu). Pružatelji vodovodnih usluga će morati značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojima ispituju kvalitetu vode, čime će se povećati transparentnost te potrošačima omogućiti lakši pristup informacijama", naveo je u svom izvješću zastupnik Michel Dantin (EPP, Francuska), podsjećajući da se direktiva o kvaliteti pitke vode koja je trenutno na snazi nije mijenjala gotovo 20 godina.
Novom direktivom uvodi se također i praćenje razine mikroplastike u pitkoj vodi koja je postala zabrinjavajući čimbenik. Europska komisija, vezano uz problem zagađenja voda plastikom, smatra da bi vraćanje povjerenja potrošača u kvalitetu pitke vode iz slavine i njezina povećana potrošnja smanjila konzumaciju vode iz boca za 17 posto, čime bi ljudi ne samo uštedjeli novac, već bi smanjenjem emisije CO2 i plastičnog otpada bio vidljiv i pozitivan utjecaj na okoliš.
Pojedina istraživanja su pokazala da je mikroplastika prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. No cjelovitih podataka za sve države članice nema, a mjerenja se vrše stihijski.
Iako većina građana u EU-u ima pristup visokokvalitetnoj vodi za piće što potvrđuje izvješću Europske agencije za okoliš (2016.) prema kojem je više od 98.5% analiza provedenih na uzorcima vode za piće u razdoblju od 2011. do 2013. ispunjavalo EU standarde, još uvijek dio stanovništva ima ograničen pristup vodi za ljudsku potrošnju ili uopće nema pristup pitkoj vodi.
U okviru europske građanske inicijative "Right2Water“ utvrđeno je da dio stanovništva među ranjivim i marginaliziranim skupinama ima ograničen pristup ili uopće nema pristup cjenovno pristupačnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je obveza preuzeta u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. godine.
U tom je kontekstu Europski parlament priznao pravo pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve u Uniji.
Tijekom rasprave u EP-u, hrvatski europarlamentarci su podržali izmjene direktive.
Zastupnica Ruža Tomašić je u raspravi istaknula da su potrebni značajni resursi i dobar zakonodavni okvir kako bismo zajamčili svim građanima pristup kvalitetnoj vodi. Također je napomenula kako države ovim prijedlogom dobivaju veću slobodu, ali i veću odgovornost po pitanju regulacije kvalitete pitke vode.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je ocijenila da je ova direktiva i odgovor EU-a na prvu uspješnu građansku inicijativu, "Right2Water" (Pravo na vodu), koja je, tražeći da se voda proglasi neotuđivim javnim dobrom i strateškim resursom, prije par godina skupila potpise 1.8 milijuna građana EU“.
"S obzirom da u Hrvatskoj u 21. stoljeću skoro 250 tisuća građana nema pristup pitkoj vodi iz javnog vodovoda, svakako sam podržala da se državama članicama uvede obveza pružanja te usluge, a ne samo preporuka. Na kraju krajeva, na raspolaganju su nam značajna sredstva iz EU fondova upravo za tu svrhu. Radi se o osnovnom ljudskom pravu i zato žalim što su kolege iz europskih pučana, konzervativaca i liberala to odbili podržati“, rekla je Borzan.
Borzan je, zajedno s kolegama iz svoje političke grupe, zatražila od Europske komisije da izradi metodologiju za mjerenje prisutnosti mikroplastike u vodi.
"Tek posljednjih godina smo spoznali da mikroplastike u velikim količinama ima u vodi, hrani i okolišu. Komisiju su smo obvezali da izradi metodologiju, a države članice da po njoj sustavno mjere prisutnost mikroplastike u vodenima masama iz kojih se crpi pitka voda," dodala je Borzan.
Hrvatska zastupnica Marijana Petir je rekla da je pravo na vodu "temeljno ljudsko pravo".
"Račun za vodu na kraju će ionako platiti građani, stoga nema mjesta euforiji - potrebno je doraditi sustav koji funkcionira da postane još bolji, ali uz što manje troškove“ zaključila je Petir.
Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica naglasila je važnost pitke vode za sve građane te je također podržala građansku inicijativu "Right2Water".
"Nadam se da će pregovori završiti čim prije i da će se države članice usuglasiti jer je pravo na čistu, pitku i kvalitetnu vodu najmanji standard kojeg moramo osigurati. Moja domovina Hrvatska je treća zemlja po bogatstvu vodom u Europskoj uniji stoga sam sigurna da će hrvatske vlasti učiniti vodu dostupnom svim građanima jer je to ljudsko i građansko pravo i drago mi je što je to UN i potvrdio", izjavila je Šuica.
Austrijski zastupnik ENF-a Franz Obermayr istaknuo je tijekom rasprave kako u Austriji pitka voda odgovara najvišim standardima uz niske troškove. Dodatni parametri bi povećali troškove za manje proizvođače za 70 posto a kvaliteta ne bi bila značajno unaprijeđena.
Slijede pregovori Vijeća i Europske komisije o novim pravilima.