Na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP21 2015. godine u Parizu postignut je globalni sporazum kojime su se države obvezale ograničiti rast globalne temperature na 2°C. Međunarodna konferencija COP24 održat će se idućeg mjeseca u Katowicama u Poljskoj pod sloganom "Mijenjati zajedno" koji bi trebao pokazati odlučnost svih stranaka da na skupu donesu odluke nužne za punu provedbu Pariškog sporazuma.
Rezolucijom Europskog parlamenta iz listopada o konferenciji o klimatskim promjenama COP24 u Katowicama upozorava se, međutim, kako se trenutnim nacionalnim doprinosima globalno zatopljenje ograničilo samo na rast temperature do oko 3,2°C.
Stručnjak za klimatske politike Bert Metz naglasio je na skupu "Outdated outlook or modern vision", održanom u Europskom parlamentu u Bruxellesu, kako je ključno ukloniti CO2 iz atmosfere i ograničiti podizanje globalne temperature do 1,5°C jer su rizici od štetnog utjecaja na zdravlje, bioraznolikost, more i ekonomiju bitno manji nego do 2°C. kako je odlučeno Pariškim sporazumom iz 2015.
Metz je napomenuo kako je sporazum potrebno shvatiti ozbiljno, ali i što prije započeti proces postupnog prestanka korištenja ugljena te kako se Europska unija mora pripremiti za prilagodbu za uvjete koji će nastati ako se rast temperature ne ograniči.
Poljska, koja predsjeda idućom Konferencijom UN-a o klimatskim promjenama, najavila je da će njeno predsjedanje bit će usmjereno na razvoj tehnologija za obnovljive izvore, pravednu tranziciju industrijskih regija te apsorpciju ugljikovog dioksida iz atmosfere i reforestaciju.
Šume prekrivaju gotovo trećinu Poljske te su ključni dio u borbi protiv velikih zagađenja zraka i smanjenja emisija CO2. Oko 80 posto energije u Poljskoj dobiva se, međutim, izgaranjem ugljena.
Aktivist i član gradskog vijeća Katowica, Patryk Bialas na konferenciji je ustvrdio je kako poljsko Ministarstvo energetike često lobira u korist industrije ugljena i rudnika.
"Rudarska industrija ima sposobnost blokirati provođenje mjera“, izjavio je Bialis te naglasio kako građani Poljske i Katowica žele obnovljivu energiju. Najveći problem Poljske loše su regulacije u uvođenju obnovljivih izvora energije, a količine smoga uzrokovane izgaranjem ugljena među najgorima su u Europi", rekao je.
Čelnik europske nevladine organizacije Climate Action Network, Wendel Trio rekao je kako prvo moramo do 2030. ispuniti cilj postepenog prestanka korištenja ugljena u energetske svrhe kako bi mogli planirati ciljeve za 2050. godinu.
"Iako se političari slažu s pariškim sporazumom te govore o ciljevima za 2030. i misle da je posao završen, varaju se. Trebamo više akcija i Europska se unija mora pokrenuti", upozorio je.
"Ugljen je jedan on najprljavijih fosilnih goriva koji uzrokuje otpuštanje velikih količina zagađivača u zrak“, napomenula je Vlatka Matković Puljić iz organizacije HEAL (Health and Environment Alliance) i istaknula kako zagađivanje zraka uvelike utječe i na ljudsko zdravlje.
Prema podacima iz 2015. godine zagađenje izgaranjem ugljena uzrokovalo je oko 19 500 preuranjenih smrti, a zdravstveni troškovi druge štete dostižu iznos do 54 milijarde eura u Europskoj uniji, rekla je Matković Puljić.
Nizozemski zastupnik Zelenih i moderator konferencije Bas Eickhout zaključio je kako razvijene članice EU trebaju postaviti ambicioznije ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena jer se u protivnom ne može očekivati veći pomak manje razvijenih zemalja.
"Ako Njemačka prestane upotrebljavati ugljen kao izvor energije tek 2030., to će značiti kako će i druge zemlje tražiti još više vremena", upozorio je.
Europski su parlamentarci na plenarnoj sjednici u listopadu naglasili kako zemlje potpisnice ne poštuju obveze Pariškog sporazuma te kako se globalno ne čini dovoljno za sprječavanje rasta globalnih temperatura.