Na sastanku COP21 2015. godine u Parizu postignut je globalni sporazum kojim su se države obvezale ograničiti rast globalne temperature na 2°C. Rezolucijom se, međutim, upozorava kako se trenutnim nacionalnim doprinosima globalno zatopljenje ograničilo samo na rast temperature do oko 3,2°C.
"Pariški sporazum velik je korak, ali puno se toga još mora učiniti kako bi bili sigurni da ovaj sporazum postigne svoje ciljeve", ocijenila je jedna od izvjestiteljica Adina-Ionana Vălean na plenarnoj raspravi u ponedjeljak u Strasbourgu.
Parlamentarci su pak naglasili kako zemlje potpisnice ne poštuju obveze Pariškog sporazuma te kako se globalno ne čini dovoljno za sprječavanje rasta globalnih temperatura. Europskom Vijeću i Komisiji zamjeraju nedovoljnu brigu po pitanju klimatskih promjena i očuvanja biosfere.
"Prije dvije i pol godine, s velikom je većinom prihvaćen moj izvještaj o bioraznolikosti. Komisija je preuzela inicijativu po tom pitanju, međutim još uvijek nemamo strukturalni napredak. Trebamo se dodatno potruditi, inače nećemo uspjeti postići ciljeve zadane za 2020. Komisija je uznemirujuće tiha i o strategiji za razdoblje nakon 2020. Trebamo biti ambiciozni, ali i realistični", izjavio je belgijski zastupnik Europskih konzervativaca i reformista Mark Demesmaeker.
Mađarski nezavisni zastupnik Zoltán Balczó naglasio je pak kako preambiciozne mjere mogu imati negativne društvene i ekonomske posljedice, posebice jer članice EU ne mogu same riješiti probleme.
"Europska unija odgovorna je za samo 10 posto emisija ugljikovog dioksida u svijetu. Globalni problemi ne mogu se rješavati na lokalnoj razini. Zbog toga je vrlo važna klimatska diplomacija. Moramo se pobrinuti da se SAD vrati u Pariški sporazum, što bi se i moglo dogoditi s obzirom da je Trump napokon priznao da klimatske promjene postoje", smatra Balczó.
Poljski zastupnici upozorili su kako je potrebno zaštititi i poslove u 41 rudarskoj regiji u 12 zemalja EU-a za koje je potrebno osmisliti poseban program u borbi protiv emisija ugljikovog dioksida.
Irska zastupnica Ujedinjene europske ljevice Lynn Boylan ipak smatra kako su na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini na potpuno krivom putu.
"Radi sprječavanja masovnih ljudskih i ekoloških gubitaka potrebno zadržati rast globalnog zatopljenja na 1,5 °C. EU se mora posvetiti ciljevima COP24, a ne podlijegati interesu lobista", zaključila je Boylan.