Poljski zakon stupa na snagu u utorak, 3. srpnja i zbog njega bi više od trećine sudaca vrhovnog suda moglo biti prisiljeno na odlazak u mirovinu, jer predviđa spuštanje dobi za umirovljenje sa 70 na 65 godina.
To uključuje i prvu predsjednicu vrhovnog suda Malgorzatu Gersdorf, čiji bi 6-godišnji mandat mogao ranije biti okončan.
Prema zakonu, sadašnji suci stariji od 65 godina imaju mogućnost izraziti želju da im predsjednik države produlji mandat.
Predsjednik može produljiti mandat do tri godine, a produljenje se može obnoviti još jednom, također na trogodišnje razdoblje. Zakon ne predviđa kriterije po kojima bi predsjednik donosio odluku niti postoji mogućnost revizije predsjedničke odluke.
Komisija smatra da taj zakon narušava neovisnost pravosuđa kršeći načelo nesmjenjivosti sudaca. Stoga Komisija ocjenjuje da je prekršen članak 19(1) Ugovora o Europskoj uniji.
Komisija već mjesecima vodi dijalog s Poljskom o spornim reformama pravosudnog sustava, a sada se odlučila na prvi korak u pokretanju postupka koji može završiti tužbom pred Sudom EU-a, jer nije bilo napretka u tom dijalogu.
Poljska sada ima mjesec dana za odgovor na pismo Europske komisije.
Osim ovog postupka, Komisija je u prosincu 2017. pokrenula postupak protiv Poljske predviđen člankom 7 Ugovora o EU-u, koji teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u Vijeću EU-u. Ta se mogućnost u žargonu nazivam "nuklearnom opcijom" i nikada do sada nije korištena. U praksi je malo vjerojatno da se taj postupak može provesti do kraja jer se u nekoliko faza odlučivanja traži jednoglasna odluka svih zemalja članica, a neke od njih, poput Mađarske, već su najavile da će biti protiv kažnjavanja Poljske tom najstrožom kaznom.