Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

 Već u nedjelju popodne u Bruxellesu će se na poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera okupiti čelnici 16 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković. Riječ je o neuobičajenom potezu jer summite saziva predsjednik Europskog vijeća, a ne predsjednik Komisije.
  Nedjeljni sastanak sazvao je Juncker kako bi, po općeprihvaćenoj ocjeni, pomogao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja se našla u velikim problemima nakon što su vlasti u Bavarskoj, gdje je na vlasti CSU-u, sestrinska stranka CDU-a, zaprijetile da će jednostrano početi vraćati izbjeglice s njemačkih granica u zemlje u koje su prvo ušli. Merkel je od CSU-a dobila rok do summita 28 članica EU-a 28. i 29. lipnja da pokuša naći rješenja za to pitanje ne europskoj razini.
Sazivanje mini-summita samo nekoliko dana prije redovitog summita 28-orice nije naišlo na razumijevanje ni kod predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, koji predsjeda summitima EU-a.
  Međutim, prema prvotnim planovima Europske komisije, bila je planirana zajednička izjava, a u javnost je procurio i nacrt takve izjave.
U pripremljenom nacrtu izjave, koji je sada završio u košu, navodi se sljedeće: "Odlučni smo postići napredak u daljnjem smanjenju broja ilegalnih dolazaka u Europsku uniju, posebice jačanjem zaštite na vanjskim granicama, zajedničkim i usklađenim postupcima azila te kroz pojačanu suradnju s tranzitnim kao i sa zemljama iz kojih dolaze migranti. Istodobno, vidimo da postoji snažna potreba da se smanje sekundarna kretanja, između ostaloga, sprječavanjem nezakonitog prelaska unutarnjih granica između zemalja članica te na način da se osigura brza readmisija".
 Italija je ljutito reagirala na taj dokument, ističući da on u prvom redu vodi brigu o unutarnjim političkim problemima Angele Merkel, a zanemaruje stajalište Italije da zemlje na prvoj crti, u koje migranti prvo ulaze, snose preveliki teret u prihvatu migranata. 
 Angela Merkel je nakon takve reakcije rekla talijanskom premijeru Giuseppeu Conteu da taj tekst neće biti prihvaćen i Conte je potom pristao doći na taj mini-summit.
 Mini-summit nije po volji ni predsjedniku Eurpskog vijeća Donaldu Tusku, koji ovih dana posjećuje prijestolnice država članica pokušavajući postići konsenzus oko svog prijedloga o uspostavi "regionalnih platformi za iskrcavanje", čija bi svrha bila zadržati migrante izvan EU-a, dok im se obrađuje zahtjev za azilom i odvajati ekonomske migrante koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.
 U četvrtak i petak se održava redoviti sastanak na vrhu 28 zemalja članica, na kojem će migracije ponovno biti jedna od glavnih tema. 
 Na summitu će se razgovarati i o trgovinskim pitanjima nakon američkog uvođenja carina na europski čeliki i aluminij i europskog odgovora na to uvođenjem carina na niz američkih proizvoda.
 Čelnici će imati prigodu po prvi put razgovarati o prijedlogu dugogodišnjeg proračuna Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
 Raspravljat će se i o obrambenoj suradnji, pitanjima sigurnosti i suradnji s NATO-om, Brexitu, očekuje se i odluka o produljenju sankcija Rusiji.
 Na zasebnom sastanku eurozone, u inkluzivnom formatu, koji uključuje svih 27 članica osim Velike Britanije, razgovorat će se o reformi eurozone, uključujući i prijedloge o transformaciji Europskog stabilizacijskog mehanizma u neku vrstu Europskog monetarnog fonda, prijedlogu za zasebni proračun eurozone, uspostavi stabilizacijskog mehanizma i fonda za nezaposlene koji bi pomgao zemljama pogođenim krizom.
 O temama summita i pripremama za njega bit će riječi i na dva ministarska sastanka u ponedjeljak i utorak u Luxembourgu. U ponedjeljak se sastaje Vijeće za vanjske poslove, na kojem će ovaj put uz ministre vanjskih poslova sudjelovati i ministri obrane zemalja članica.
 U utorak se sastaje Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica. Na dnevnom redu toga sastanka je i pitanje proširenja, što između ostaloga, uključuje i prijedlog Europske komisije za početak pregovora s Makedonijom i Albanijom. Otpori daljnjem proširenju i dalje su vrlo snažni, a sada je predvodnik u tom otporu postala Francuska. S druge strane, postoji dugogodišnje obećanje Makedoniji da će moći započeti pregovore nakon što riješi svoj spor oko imena s Grčkom. 
 Vijeće za opće poslove također će razgovorati o stanju u Poljskoj u okviru postupka predviđenog člankom 7, koji kao krajnju opciju predviđa oduzimanje prava glasa zemlji članici u slučaju ustrajnog kršenja europskih zakona i načela.
 Poljski ministar za europske poslove Konrad Szymanski obrazložit će svojim kolegam odgovor svoje vlade u pogledu prigovora Europske komsije o vladavini prava i neovisnosti pravosuđa u Poljskoj.