Iako je Europska komisija u svom prijedlogu europskog proračuna za razdoblje 2021-2027. predložila smanjenje za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku, to se ne bi trebalo odraziti na Hrvatsku jer bi kohezijska alokacija trebala ostati na sadašnjoj razini.
Hrvatskoj je za razdoblje od 2014. do 2020. ukupno dodijeljeno oko 8,6 milijardi eura u sklopu kohezijske politike. Taj bi se iznos u sljedećem programskom razdoblju 2021-2027. trebao povećati za procijenjenu inflaciju kako bi realno vrijednost alokacije ostala na otprilike jednakoj razini.
Europska komisija je 2. svibnja predložila novi višegodišnji finanancijski okvir (VFO) za razdoblje 2021-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014-2020., ali s manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
Prijedlog uredbe za kohezijsku politiku prvi je u nizu sektorskih prijedloga vezanih za višegodišnji proračunski okvir. Komisija bi do sredine lipnja trebala objaviti prijedloge za sva područja koja se financiraju iz europskog proračuna.
Prijedlog uredbe za kohezijsku politiku bit će objavljen u utorak, 29. svibnja bez konkretnih brojki koliko će koja zemlja dobiti, ali će dati kriterije po kojima zemlje članice mogu izračunuti svoj dio.
Kohezijska politika je ključna politika EU-a kojom se siromašnijim zemljama pomaže da sustignu bogatije članice.
Plenarna sjednica Europskog parlamenta
Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, na kojoj će zastupnici imati prvu raspravu o prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira.
Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasovati o rezoluciji u kojoj će iznijeti svoje stajalište o prijedlogu Komisije. Zastupnici će se vjerojatno izjasniti protiv smanjenja izdataka za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i kohezijsku politiku.
Nakon što Parlament usvoji stajalište o dugoročnom proračunu to treba učiniti Vijeće EU-a. Nakon toga mogu početi pregovori dviju institucija o konačnom prijedlogu. Za prihvaćanje sedmogodišnjeg europskog proračuna potrebna je suglasnost svih zemalja članica i pristanak Europskog parlamenta.
I sljedeći tjedan nastavlja se rasprava u Europskom parlamentu o budućnosti Europe. Ovaj put na redu je luksemburški premijer Xavier Bettel, koji će se zastupnicima obratiti u srijedu. Kao i obično u raspravi će sudjelovati i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Zastupnici će u ponedjeljak raspravljati, a u utorak glasovati o rezoluciji o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici u sljedećem programskom razdoblju.
U nacrtu rezolucije, zastupnici u Europskom parlamentu složili su se s Komisijom da državama članicama treba dopustiti prilagodbu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) prema njihovim potrebama. Ali, odbacuju bilo koju „renacionalizaciju" ZPP-a, za koju kažu da bi mogla narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Zajednička poljoprivredna politika bila je prva politika koja je u potpunoj nadležnosti EU-a, a sada postoje prijedlozi da se te nadležnosti vrate državama članicama, to jest da ta politika renacionalizira.
Izaslani radnici
U utorak će Parlament konačno izglasati zakon o izaslanim radnicima. Parlament će potvrditi dogovor triju europskih institucija iz ožujka ove godine. Direktiva bi se trebala početi provoditi dvije godine nakon usvajanja. Jedna od važnijih promjena u odnosu na sadašnju direktivu iz 1996. jest da izaslani radnik mora dobivati jednaku plaću za jednaki rad kao i u državi u koju je poslan. Skraćuje se i rok na koji radnici mogu biti poslani na godinu dana, uz mogućnost produljenja od šest mjeseci u izuzetnim slučajevima.
Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao “zaposlenik kojega je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga”. Za vrijeme dok mu traje status izaslanog radnika, doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje plaćaju se i dalje u zemlji iz koje je radnik poslan.
Zastupnici će sljedeći tjedan također izglasati zakon o zaštiti od dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a.
EU bi mogla nametnuti veće tarife na dampinški i subvencionirani uvoz iz trećih zemalja, prema novom zakonu koji su neformalno dogovorili zastupnici u Europskom parlamentu i ministri EU-a u prosincu 2017. godine.
Šefovi diplomacija u ponedjeljak o Venezueli, Kongu, Iranu
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih poslova zemalja članica. Na dnevnom redu je rasprava o sankcijama Venezueli, stanje u Kongu te priprema sastanka s ostalim potpisnicma nuklearnog sporazuma s Iranom, koji EU želi sačuvati nakon jednostranog povlačenja Sjedinjenih Država.