Ovo je treće izdanje tog događaja na kojemu je u petak i subotu prisustvovalo više od 8 tisuća sudionika u dobi između 16 i 30 godina. Organizirano je više od 300 aktivnosti koje su uključivale rasprave, radionice, razmjene ideja i kulturna događanja, a mladi su svoje impresije u Parlamentu otkrili potpredsjedniku te institucije Ramonu Luisu Valcarcelu Sisou.
Na događaju su sudjelovali i mladi iz Hrvatske, njih stotinjak. U Strasbourg su tako stigli predstavnici Udruge Kompas iz Karlovca, II. gimnazije iz Zagreba, Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir iz Krka, Skupina studenata Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, te udruga Europe as one i Youth for strong Croatia.
Renato Bukovac iz Udruge Kompas kao najzanimljiviji događaj izdvojio je otvaranje EYE-a na kojemu su mladi imali priliku ispitivati predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija.
„Na otvaranju je bilo jako zanimljivo jer su se doslovno javljali ljudi iz cijelog svijeta, nije bila zastupljena samo Europska unija, pa je bilo zanimljivo čuti mišljenje mladih na globalnoj razini”, istaknuo je predstavnik te neprofitne organizacije koja se bavi politikama za mlade, savjetima mladih i promicanjem aktivnog građanstva.
Deset članova udruge koji su stigli u EP planiraju dojmove koje su stekli u Strasbourgu prenijeti na mlade na lokalnoj razini, a s obzirom na to da su slušali razne teme, svatko od sudionika će razvijati projekte u svojim područjima i preporuke spustiti na nacionalnu i lokalnu razinu, otkrio je Bukovac.
Istaknuo je i kako je „upoznatost mladih s politikom uopće u Hrvatskoj jako niska”, tako da je znanje o europskoj politici „mizerno” i na tome se treba raditi, stoga ta udruga planira kampanju za nadolazeće izbore i mlade potiče na aktivnije sudjelovanje u politici kroz događaje poput konferencije Impact Academy koja mlade educira o tom području.
Predstavnici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir su u Strasbourg stigli nakon pobjede na natječaju Ureda za informiranje Europskog parlamenta. S Krka je tako stiglo dvadeset učenika i dva mentora.
„Mislim da je ovaj dan vrjedniji od cijele školske godine, zbog ovih iskustava jačanja jezičnih kompetencija, aktivnog građanstva i kritičnog razmišljanja”, istaknula je profesorica Gordija Marijan.
„Ovdje im se ne podilazi ili ih se trenira da nešto vode i slijede, nego se stvarno vidi da je njihov glas važan, da su oni ti koji trebaju birati, da su oni budućnost i stoga trebaju biti aktivni, a ne pasivni”, dodala je profesorica povijesti i zaključila kako je iskreno ponosna na kreativnost i sposobnost svojih učenika, te da se osjeća kao da se na taj način provodi njihova kurikularna reforma.
Između mnogobrojnih aktivnosti koje se koje se održavaju paralelno, učenicama Roberti, Miriam i Dori najveći je dojam ostavio predavanje blogera skupine Faces2Heart koji su putovali Europom, kao i Euroscola – simulacija rada europarlamentaraca.
„Euroscola mi je bila fora jer ćeš rijetko kad imati priliku doživjeti tako nešto, i bilo je super osjećati se veliko na jedan dan”, otkrila je Roberta.
Debate su ove godine bile podijeljene u pet tematskih cjelina – mladi i stari, bogati i siromašni, razdvojeni i udruženi, na sigurnom i u opasnosti te lokalni i globalni. Sudionici su raspravljali o temama budućnosti poput robotike, umjetne inteligencije, poslovima u digitalno doba, modifikacije DNA, školama budućnosti, ali i o praktičnim stvarima poput ispravnog pisanja životopisa ili načina prepoznavanja lažnih vijesti.
Govorilo se i o nejednakosti, nezaposlenosti mladih, trgovinskim sporazumima, temeljnom dohotku, Brexitu, odnosima s Turskom, zabrani burke, slobodi izražavanja ili borbe protiv klimatskih promjena, ali i temama poput seksualne edukacije, korupcije u sportu, psihoaktivnih droga ili putovanja na Mars.
Osim dužnosnika EU-a, s mladima su razgovarali dobitnici nagrade Sakharov Denis Mukwege i Lamija Aji Bashar, predstavnici poslovnog svijeta, OECD-a, industrije videoigara, svijeta znanosti, Europske svemirske agencije ili danskog Instituta za istraživanje sreće.
Mladi su imali priliku i predstavljati svoje poslovne ideje, sudjelovati u novinarski, radijskim i televizijskim radionicama, učiti međunarodni jezik za gluhe i nagluhe, pjevati, fotografirati, vježbati jogu ili se okušati u simultanom prijevodu.
Kao i na prošlim izdanjima, zaključci mladih će nakon EYE-a u jednom dokumentu biti predstavljeni europarlamentarcima.