Usmena rasprava održat će se u srijedu popodne. Slovenija je sredinom ožujka pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije. Time je formalno pokrenut postupak u okviru Europske komisije, koji traje tri mjeseca, i u kojem obje strane trebaju razmijeniti pisane podneske i održati usmenu raspravu u Europskoj komisiji.
Hrvatska je 17. travnja poslala pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu je iznijela argumente na pritužbe Slovenije i zaključila da ne krši pravo EU-a. Prema članku 259 Komisija, može, ali i ne mora dati svoje mišljenje o izneseno predmetu.
Članak 259 glasi: "Država članica koja smatra da neka druga država članica nije ispunila neku obvezu iz Ugovorā, može predmet uputiti Sudu Europske unije. Prije no što neka država članica podnese tužbu protiv druge države članice zbog navodne povrede neke obveze iz Ugovorā, predmet iznosi pred Komisiju.
Nakon što je dotičnim državama pružena prilika da se usmeno i pisano očituju o svom predmetu i primjedbama druge strane, Komisija daje obrazloženo mišljenje. Ako Komisija u roku od tri mjeseca od dana kada joj je predmet dostavljen ne da svoje mišljenje, izostanak takvog mišljenja ne sprječava podnošenje tužbe Sudu".
Slovenija je već najavila da će, ako Komisija ne preuzme slučaj, sama ići na Sud EU-a i tužiti Hrvatsku.
Međutim, predsjednik Suda Europske unije Koen Lenaerts nedavno je izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija, nakon što je u pismu Europskoj komisiji najavila tužbu protiv Hrvatske vezano uz arbitražu, te rekao kako bi bilo najbolje da obje zemlje sporazumno slučaj iznesu pred sud EU-a.
Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.
"Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu", rekao je Lenaerts. Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.
U srijedu će Europska komisija predstaviti svoj prijedlog sedmogodišnjeg proračuna EU-a, čime počinje dugotrajni proces pregovora i usuglašavanja između zemalja članica, koje se po tom pitanju dijele u dva tabora - neto uplatiteljice, one koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju natrag i neto primateljice, siromašnije zemlje koje dobije više nego što uplate u proračun.
Zbog odlaska Velike Britanije europski proračun ostat će bez 12 od 14 milijardi eura godišnje. Komisija je najavila da će predložiti da se polovice te proračunske rupe popuni povećanjem proračunskih prihoda, a druga polovica rezanjem svih proračunskih stavki.
Odlazak Velike Britanije nije jedini izazov za sljedeći dugogodišnji europski proračun, tu su još nove politike koje će se morati financirati poput zaštite i kontrole granica, migracija, obrambene suradnje i slično.
Sadašnji VFO za razdoblje 2014-2020. iznosi tisuću milijardi eura, što je samo 1 posto bruto nacionalnog dohotka. Komisija će stoga predložiti povećanje na između 1,11 i 1,19 posto bruto nacionalnog dohotka kako bi se na taj način namaknula nova sredstva.
Neke bogatije članice poput Nizozemske ili Austrije već su najavile da će biti protiv povećanja europskog proračuna, tvrdeći da "manja Unija treba i manji proračun". S druge strane, Njemačka i Francuska, najveće neto uplatitljice ne protive se povećanju izdvajanja za europski proračun.
Najveća bitka vodit će se oko dviju najvećih proračunskih stavki - zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike kojom se financiraju slabije razvijene države i regije kako bi dostigle bogatiji dio EU-a. Na te dvije stavke otpada više od dvije trećine europskog proračuna. Prema najavama, Komisija će predložiti "umjerene rezove", manje od 10 posto.
Prema najavama koje su dosad procurile u javnost, Komisija bi mogla dio sredstava namijenjenih kohezijskim fondovima preusmjeriti prema zemljama koje imaju izrazito visoku nezaposlenost mladih poput Španjolske i Italije. Također se govori o nekoj vrsti povezivanja alokacije kohezijskih sredstava s poštivanjem načela vladavine prava i demokratskih vrijednosti. Očekuje se da će Komisija predložiti da BDP po glavi stanovnika ne bude jedini kriterij za raspodjelu kohezijskih sredstava EU-a i da je potrebno uvesti dodatne indikatore, poput obrazovanja, stope zaposlenosti, zdravstva, kako bi se dobila što realnija slika o kvaliteti života u pojedinim područjima.
Komisija želi da se dogovor o sljedećem VFO-u postigne do europskih izbora u svibnju sljedeće godine, što je teško ostvariv cilj. Pregovori o sadašnjem VFO-u trajali su skoro dvije godine.
Komisija će u srijedu u svom prijedlogu iznijeti samo okvirne brojke, ukupnu i za glavna politička područja, dok će zemlje članice moći vidjeti koliki je njihov udio u proračun tek kada Komisija objavi sektorske prijedloge, negdje do polovice lipnja.
Sljedeći tjedan, u srijedu i četvrtak u Bruxellesu se održava mini plenarna sjednica Europskog parlamenta. U četvrtak će, u okviru rasprave o budućnosti EU-a, sa zastupnicima će razgovarati belgijski premijer Charels Michel, a u raspravi će sudjelovati i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.
Među ostalim točkama dnevnog reda, zastupnici će u srijedu raspravljati, a u četvrtak glasovati o izviješću o medijskim slobodama, pluralizmu i neovisnosti.