Europski čelnici okupit će se u povodu 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora na summitu u Rimu na kojem bi trebali finalizirati zajedničku viziju budućnosti Europske unije nakon Brexita. O tome su već razgovarali na dvama neformalnim summitima, u Bratislavi 13. rujna 2016. i na Malti 3. veljače.
Rimskim ugovorima, potpisanim 1957. u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
EEZ-om je ustanovljena carinska unija među državama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka) i postavljeni kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje će osigurati slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Euroatom je postavio ciljeve razvoja istraživanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe.
"Mi, europski građani, zabrinuti smo i prestrašeni", navodi se u apelu, koji su sastavili Roberto Castaldi, Giuliano Arnato, Yves Bertoncini, Stefan Collignon, Anthony Giddens, Ulrike Guerot i Miguel Maduro.
"Ekonomska i financijska kriza osiromašila je mnoge među nama. Nezaposlenost među mladima riskira stvaranje izgubljene generacije. Nejednakost raste i socijalna kohezija je ugrožena. EU je okružen ratom i nestabilnošću od Ukrajine do Turske, Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Val izbjeglica i migranata postao je strukturna činjenica koju moramo rješavati zajedno, na human način i gledajući unaprijed. U mnogim državama članicama svjedoci smo autoritarnim tendencijama i jačanja nacionalističkih i ksenofobnih snaga. Demokracija i temeljne vrijednosti moderne europske civilizacije izloženi su napadu. Samu Europsku uniju dovodi se u pitanje, iako je desetljećima osiguravala mir, demokraciju i blagostanje", upozoravaju oni.
Europske čelnike pozivaju da usklade svoju viziju s onom utemeljitelja EU-a i "odmah iskoriste" sve instrumente Lisabonskog ugovora kako bi osnažili europske institucije i politike, posebno na području vanjske politike i sigurnosti, ekonomije i socijalnih pitanja.
U pogledu reforme EU-a, autori apela smatraju da bi Europsku komisiju trebalo pretvoriti u pravu vladu, koja bi definirala i promicala političku agendu koja bi dobila legitimitet na izborima te da bi europske političke stranke trebale istaknuti svoje kandidate za predsjednika Komisije na europskim izborima. Dužnost predsjednika Europske komisije i Europskog vijeća trebalo bi spojiti i ta bi osoba trebala biti pobjednik europskih izbora, smatraju autori.
Apel je objavljen na osam jezika i potpisalo ga je 300 istaknutih osoba, među kojima su bivši talijanski premijeri Giuliano Amato i Enrico Letta, bivši predsjednik Europskog parlamenta Enrique Baron Crespo i bivši povjerenici Emma Bonino i Anna Daimantopoulou.
Mimohod za Europu krenut će sa Španjolskog trga u Rimu i završiti na drugom mjestu u povijesnom centru grada o kojem se još pregovara s gradskim vlastima. Građani iz cijele Europe pozvani su da se pridruže, prenosi EurActiv.