Taj mini-summit odvijat će se u posebno teškom kontekstu zbog porasta populizma u Europi u očekivanju ključnih izbornih rezultata u Nizozemskoj i Francuskoj, a potom i u Njemačkoj, šoka Brexita i dolaska na vlast Donalda Trumpa u SAD-u.
U Lisabonu se sastaju čelnici Portugala, Francuske, Italije, Španjolske, Grčke, Cipra i Malte koji naglašavaju da nisu željeli podijeliti Europu stvarajući frontu zemalja s juga.
"Nije to poseban klub nego doprinos cijeloj Europskoj uniji koja u svjetlu Brexita želi identificirati prioritete kako bi se ponovno pokrenuo europski projekt", kazao je portugalski vladin izvor.
Cilj je "uskladiti stavove" prije summita EU-a predviđenih za 3. veljače na Malti gdje će se razgovarati o budućnosti EU-a bez Velike Britanije i uoči skupa 25. ožujka u Rimu kada će se obilježiti 60. obljetnica Ugovora iz Rima.
Na dnevnom redu "summita mediteranskih zemalja EU-a" bit će sigurnost i obrana, migracijska kriza i nadzor granica kao i produbljivanje ekonomske i monetarne unije.
Summit se održava u vrijeme porasta "nacionalizma, protekcionizma, populizma i ksenofobije", kada EU treba novi ciklus rasta i konvergencije, ističe portugalski premijer Antonio Costa, domaćin susreta.
Za Atenu, summit u Lisabonu doprinijet će europskom dijalogu, neovisno o "ideologijama ili političkim usmjerenjima zemalja koje na njemu sudjeluju", rekao je glasnogovornik vlade Aleksisa Ciprasa.
Kada se radi o Španjolskoj, politički analitičari smatraju da premijer Mariano Rajoy "neće poduprijeti one koji se protive viziji Bruxellesa. "Općenito govoreći, naša zemlja blisko surađuje s Njemačkom i Francuskom", kazao je analitičar Salvador Llaudes, stručnjak za europska pitanja na Institutu Royal Elcano u Madridu.
Na političkom planu dio čelnika koji dolaze u Lisabon prilično je oslabljen. Hollande će uskoro napustiti svoju dužnost, nova talijanska vlada Paola Gentilonija mogla bi se suočiti s izborima do kraja godine, a premijer Cipras bori se za političko preživljavanje", ocijenio je Adriano Bosoni, analitičar centra Stratfor.