Po novim podacima europskog statističkog ureda, u trećem kvartalu ove godine (od srpnja do rujna) međunarodnu zaštitu u EU-u zatražilo je 358.300 ljudi, što je 17 posto više nego u drugom kvartalu, kada je registrirano 305.700 zahtjeva.
U trećem kvartalu najviše zahtjeva za azilom podnijeli su Sirijci - 87.900, a slijede ih Afganistanci (62.100) i Iračani (36.400).
Te tri nacionalnosti zajedno podnijele su nešto više od polovice zahtjeva za azilom u EU-u u trećem kvartalu ove godine.
Najviše zahtjeva za azilom zaprimljeno je u tom razdoblju u Njemačkoj (preko 237.400) ili 66 posto.
Slijede Italija (34.600, 10 posto), Francuska (20.000, 6 posto), Grčka (12.400, 4 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (9200, 3 posto) i Austrija (8400, 2 posto).
Među zemljama koje su zaprimile više od 2000 zahtjeva za azilom u trećem kvartalu ove godine, najveće povećanje u odnosu na drugi kvartal zabilježeno je u Bugarskoj (82 posto), Nizozemskoj (72 posto), Belgiji (29 posto), Italiji (28 posto) i Njemačkoj (27 posto).
Najveća smanjenja zabilježena su u Mađarskoj (-73 posto), Poljskoj (-37 posto) i Austriji (-22 posto).
Azil u Hrvatskoj zatražilo 435 ljudi
Hrvatska je, po podacima Eurostata, u trećem kvartalu zaprimila 435 zahtjeva za azilom, a u drugom 320, što je povećanje od 37 posto.
Od te brojke, 100 zahtjeva podnijeli su Afganistanu, 75 Iračani i 75 Sirijci.
Migranti većinom žele u Njemačku
Od 87.900 Sirijaca koji su zatražili azil u EU-u u trećem kvartalu ove godine, 81 posto to ih je učinilo u Njemačkoj (71.200). Sirijci su glavni tražitelji azila u 11 država članica.
Afganistanci su drugi. Od 62.100 koliko ih je zatražilo azil od srpnja do rujna ove godine, više od 80 posto apliciralo je u Njemačkoj (50.500). Oni su glavni tražitelji azila u pet država članica.
Na trećem mjestu su Iračani. Zahtjev za azilom u trećem kvartalu podnijelo ih je 36.400, od čega 82 posto u Njemačkoj (29.900).
Osim njih, azil u Europskoj uniji zatražili su i državljani Nigerije, Pakistana, Irana, Eritreje, Albanije, Rusije i Somalije, dok 27 posto zahtjeva otpada na druge nacionalnosti.
Neriješeno 1,2 milijuna zahtjeva
Potkraj rujna, u državama članicama EU-a u postupku razmatranja bilo je gotovo 1,2 milijuna zahtjeva za azilom, navodi Eurostat. Godinu dana prije, ta brojka iznosila je oko 866.000.
S gotovo 689.700 neriješenih zahtjeva potkraj rujna, na prvom mjestu u EU-u je Njemačka, ispred Švedske (112.000 neriješenih zahtjeva), Austrije (81.400) i Italije (81.300).