„Imamo sve što je potrebno da bismo bili suverena, moderna i vodeća nacija u Europi“, rekao je Fillon u nedjelju navečer nakon što je osvojio predsjedničku nominaciju Republikanske stranke.
Fillon (61), bivši premijer Nicolasa Sarkozyja, pobijedio je u drugom krugu sa 66,5 posto glasova Alaina Juppea (71), također bivšeg premijera, dok je Sarkozy (61) ispao u prvom krugu.
S obzirom na to da su socijalisti jako nepopularni, smatra ga se velikim favoritom na predsjedničkim izborima u svibnju iduće godine, a glavna suparnica bit će mu najvjerojatnije čelnica krajnje desnice Marine Le Pen.
„Fillon je glasovao 'ne' na referendumu o Ugovoru iz Maastrichta, koji je temelj jedne određene vizije EU-a“, rekao je Charles de Marcilly, iz Zaklade Robert Schuman, za portal EurActiv France.
Fillon je tijekom kampanje zagovarao ideju „suverene Francuske u Europi koja poštuje nacije“, što je slično onome što zagovaraju euroskeptične stranke poput francuske Nacionalne fronte.
„Stajalište Francoisa Fillona je jasno, on želi biti dijelom Europe kao zajedničke sudbine (…) i da načelo supsidijarnosti funkcionira, što je posve suprotno populističkim strankama“, rekao je Franck Proust, vođa republikanskog izaslanstva u Europskom parlamentu.
„Nikada nećemo biti federalna država. Jednostavno smo previše različiti. Uz to, to bi bila povijesna pogreška, jer tješnje veze između država izazivaju agresivniji nacionalizam“, rekao je Fillon u govoru u francuskom parlamentu nakon Brexita u lipnju.
„Iako nije za manje Europe, Fillon ne podržava ideju jače integracije nego međuvladinu Europsku uniju“, za razliku od Unije kojom upravljaju institucije, rekla je Vivien Pertusot, voditeljica bruxelleskog ureda francuskog think-tanka IFRI, za EUobserver.
Fillon tek treba razjasniti svoju viziju Europe. „Morat će razjasniti što podrazumijeva pod Europom nacija, jer države članice već imaju posljednju riječ u gotovo svim europskim odlukama“, napomenuo je de Marcilly. „Ne znamo više o pitanju međuinstitucionalne ravnoteže jer Europska unija nije bila tema u kampanji pred predizbore“.
Fillonov program je suverenistički u nekoliko aspekata.
Europa bi se po njegovu mišljenju trebala usredotočiti na manji broj bolje definiranih područja. To bi se postiglo smanjenjem ovlasti Europske komisije „na samo nekoliko temeljnih područja“, dok bi se sve ostale ovlasti vratilo državama članicama.
S druge strane, predlaže jačanje ovlasti EU-a u nekim područjima, no protivi se novom europskom ugovoru.
Kao svoja tri prioriteta u europskoj politici ističe sigurnost, euro i poticanje investicija.
Zauzima se za usklađen skup pravila o imigraciji, primjerice „europsko pravo na azil“, kao i za trostruko povećanje Frontexova proračuna.
Želi strožu kontrolu europskih granica i jaču zajedničku obranu. Predlaže također „velike, mobilizirajuće projekte“ na području istraživanja i inovacija, po uzoru na Airbus i europski svemirski projekt Ariane.
Podržava isto tako više protekcionističku trgovinsku politiku i zauzima se za prekid pregovora o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a.
Njegovi prijedlozi za gospodarsko upravljanje bliži su pak federalistima jer želi da eurozona ima „političku upravljačku strukturu koju bi činili šefovi vlada“.
Namjerava također dovršiti europsku fiskalnu integraciju uspostavom „europske riznice s podjelom odgovornosti za dugove“, čemu se Njemačka žestoko protivi.
Drugo pitanje koje se ne pojavljuje u njegovu službenom programu, ali koje je često spominjao, je reforma Europskog suda za ljudska prava (ECHR), jer mnoge njegove odluke doživljava kao miješanje u francuske političke odluke, posebno u pitanjima kao što je surogat majčinstvo. Ako europski partneri budu blokirali reformu, tvrdi da ne isključuje istupanje iz ECHR-a.
Njegova stajališta o Europskoj uniji mogla bi mu pomoći u kampanji za predsjedničke izbore.
Marine Le Pen ističe program koji se temelji na protivljenju imigraciji, globalizaciji i Europskoj uniji. „Ako joj Europska unija bude glavna tema u kampanji, nije sigurno da će osvojiti nove glasove, posebno protiv Fillona“, kojeg se ne može smatrati pripadnikom federalističke elite, smatra Pertusot.
Fillon se od svojih europskih kolega najvjerojatnije najviše razlikuje kad je riječ o Rusiji.
U svojem programu predlaže „novo trgovinsko partnerstvo EU-a i Rusije“ i protivi se sankcijama, koje smatra „protivnima francuskim gospodarskim interesima.“
Prošli je tjedan na Twitteru napisao da je „Rusija najveća zemlja na svijetu, a mi je stalno guramo prema Aziji iako uopće nije prijetnja.“
Ističe da ne prihvaća rusku aneksiju Krima, ali i da je Rusija „neophodan saveznik“ u borbi protiv Islamske države u Siriji.
„To će ga vjerojatno dovesti u sukob s Njemačkom i srednjom i istočnom Europom“, kazala je Pertusot.
Ruski konzervativni mediji pozdravili su stoga njegovu pobjedu na predizborima, smatrajući ga svojom najboljom nadom za ukidanje sankcija. "Predizbori u Francuskoj: Putin ponovno pobijedio", naslov je članka koji je objavio ultra-konzervativni think-tank blizak Kremlju, Katehon.
„Ako Fillon pobjedi, raspast će se partnerstvo Berlina i Pariza glede Rusije. Merkel će ostati Poljska i baltičke zemlje. Bit će gotovo sama“, komentirao je predsjednik Odbora za informiranje ruskog Saveznog vijeća (gornji dom parlamenta) Aleksej Puškov, prenosi EurActiv France.